Pandemija razotkrila stanje u domovima: “Nepokretne korisnike nije imao tko okupati”
Od početka epidemije do 14. prosinca 2020. Covidom-19 zarazilo se 3.812 te je preminulo 354 korisnika domova za starije. Epidemija je dodatno razotkrila duboke i dugotrajne probleme u institucionalnoj skrbi o starijima; ilegalni rad obiteljskih i privatnih domova, premali broj inspektora, preniske prekršajne kazne za vlasnike i neučinkovit sustav nadzora nakon zabrane rada, kao i netransparentne kriterije prijema, bez imovinskog cenzusa, u javne domove, o čemu godinama pučka pravobraniteljica upozorava Hrvatski sabor i javnost.
Ilustracija Foto: Pixabay
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u svom redovnom godišnjem izvješću Hrvatskom Saboru upozorila je na probleme u funkcioniranju domova za starije, a koji su posebno na vidjelo izašli u jeku pandemije.
Broj državnih (2) i decentraliziranih domova (45) isti je godinama. Smještaj je subvencioniran, mnogi nude i apartmanski smještaj i dodatne sadržaje i češće su podložni nadzoru. Rješenjem Centra za socijalnu skrb u državnim domovima smješteno je 72 korisnika, a ugovorom 96 korisnika, dok je u decentraliziranim domovima rješenjem CZSS-a smješteno 1.730 korisnika, a ugovorom 9.217.
Država još uvijek nije razradila kriterije prijema u dom
Iako je Strategijom socijalne skrbi za starije osobe 2014.-2016. bilo predviđeno razrađivanje kriterija prijema, svi korisnici decentraliziranih i državnih domova i dalje koriste subvencioniran
smještaj, neovisno o imovnom stanju. Time je i čekanje na smještaj iznimno dugačko – oko 10 godina za funkcionalno neovisne osobe, a za ovisne i dulje. Primjerice, Dom za starije osobe Maksimir u kolovozu 2020. je imao čak 10.964 evidentirana zahtjeva. Prijem novih korisnika otežala je epidemija pa ih je u prvoj polovici 2020. realizirano svega 18, a slično je i u drugim zagrebačkim domovima.
Od ožujka do prosinca, Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je deset verzija Uputa za sprečavanje i suzbijanje epidemije za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi, prema kojima je redovni prijem novih korisnika prema listama čekanja bio moguć u prvom dijelu lipnja, u kolovozu te veći dio rujna, a ostatak vremena samo hitni prijem i privremeni smještaj u kriznim situacijama, uz obveznu samoizolaciju korisnika. Osim toga, nije poznato koliko je starijih zbog straha od zaraze te strogog režima zabrane posjeta i izlazaka odustao od smještaja
u domovima, iako su to ranije priželjkivali i planirali.
“Osim u prvom dijelu lipnja, kolovozu i dijelu rujna, korisnici nisu mogli slobodno izlaziti, pri čemu je Ured pučke pravobraniteljice najviše pritužbi dobio zbog Uputa od 21. lipnja 2020., kojima su im zabranjeni izlasci tijekom cijelog srpnja, usprkos malom broju oboljelih, zbog čega su neki privremeno iseljavali te nastavili plaćati smještaj s namjerom povratka” – navodi u Izvješću pučka pravobraniteljica.
Uputama od 17. srpnja dozvoljene su posjete u vanjskim prostorima svih pružatelja smještaja za
starije i nemoćne, no nisu precizirani dani u tjednu i minimalni broj termina, radi čega su neki domovi posjete dozvoljavali samo određenih dana u tjednu, ne izlazeći u susret čak ni posjetiteljima koji dolaze iz drugog grada. Iako je resorno Ministarstvo redovito naglašavalo da će se korisnicima omogućiti češće i duže telefoniranje te intenzivirati individualan rad uz psihosocijalnu podršku, pitanje je u kojoj je to mjeri zaživjelo, s obzirom na zahtjevne tehničke preduvjete i manjak osoblja u domovima.
Otežan rad s korisnicima u vrijeme pandemije
“U vrijeme zabrane posjeta mnogima je posebno teško bilo što se nisu mogli oprostiti s umirućim članovima obitelji, radi čega smo MRMSOSP-u preporučili da u suradnji s HZJZ-om kreira epidemiološki prihvatljivu mogućnost. Preporuka je prihvaćena pa su Uputama iz prosinca posjete iznimno dozvoljene kod znatnog pogoršanja zdravlja korisnika” – navodi Vidović.
U brojnim domovima za starije i nemoćne zbog bolesti, izolacije i samoizolacije dijela osoblja rad je bio otežan pa nepokretne korisnike nije imao tko okupati niti im promijeniti posteljinu, a Vlada je tome pokušala doskočiti hitnim izmjenama ZSS-a, kojima je postavljen zakonski okvir za mobilizaciju stručnih i drugih radnika, odnosno privremeno upućivanje od jednog pružatelja socijalnih usluga drugom, uz moguću preraspodjelu radnog vremena i izolaciju radnika u prostorijama pružatelja.
“No na primjeru Doma za starije i nemoćne osobe u Zadru u koji je, usprkos apelima ravnatelja i alarmantnom manjku djelatnika, iz druge ustanove upućena samo jedna djelatnica (koja nije započela s radom u Domu jer je u međuvremenu morala u samoizolaciju), vidljivo je da navedeno rješenje ne osigurava adekvatnu i pravodobnu pomoć te je u konačnici i ovaj Dom najgore tjedne prebrodio oslanjajući se na pojačane napore vlastitog osoblja” – zaključila je, između ostalog, u svom Izvješću pučka pravobraniteljica na odlasku, Lora Vidović.
Izdana je stoga preporuka Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da razradi kriterije za prijem korisnika u domove koji se sufinanciraju iz državnog proračuna.
