Pada udio mirovine u plaći, ali zato nam stiže “povišica” od 13 kuna!
Unatoč rastu potrošačkih cijena i prosječne plaće, ali i gospodarskoj korona-krizi, stariji građani žive sve lošije. Prvo ovogodišnje usklađivanje mirovina tek treba donijeti povećanje, ali za neznatnih 13 kuna u prosjeku. Hoće li Vlada isplatiti “covid dodatak” još je neizvjesno, no vjerojatno hoće, samo pitanje u kojem iznosu. Dotada, nastavit ćemo preživljavati s čim imamo. A to izgleda ovako!
Foto: J. Grgurić/Mirovina.hr
Prosječna mirovina isplaćena u veljači za 1,14 milijuna građana umirovljenih prema općim propisima iznosi 2.566 kuna. Bez mirovina koje šaljemo u inozemstvo, Hrvatska ima nešto manje od milijun umirovljenika (bez onih prema posebnim propisima) pa se prosjek njihovih primanja penje na 2.880 kuna. Čini to 41,15 posto udjela u plaći, što je manje nego mjesec dana ranije, s obzirom da je prosječna plaća radnika u prosincu narasla na gotovo 7 tisuća kuna.
Najnižu mirovinu od 1.735 kuna ima 270 tisuća građana
Prosinačka plaća ujedno je i podatak Državnog zavoda za statistiku, o kojemu je ovisilo koliko će biti prvo ovogodišnje usklađivanje. Iako se službena odluka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje još čeka, usklađivanje bi trebalo iznositi svega 0,54 posto što na prosječnu mirovinu od 2.566 kuna donosi 13 kuna više. Isplata bi trebala biti u ožujku s razlikom za siječanj i veljaču.
Dok umirovljenici čekaju “povišicu” od prosječnih 13 kuna te se nadaju još uvijek neizvjesnom “covid dodatku”, presjek umirovljeničkih primanja više je nego zabrinjavajuć, s krizom ili bez nje.
Gotovo 270 tisuća građana preživljava s najnižim mirovinama od prosječnih 1.735 kuna. Više od 106 tisuća ih je u invalidskoj mirovini od 2.082 kune u prosjeku, a tu je i 216 tisuća onih u obiteljskoj s prosjekom od samo pet kuna više.
Više se isplati biti povlašten nego raditi preko 40 godina
Starosnih umirovljenika je 619.605 s prosječnom mirovinom od 2.784 kune za 31 godinu staža. Privremenih je oko 205 tisuća, primanja su im nešto manja, iako su radili četiri godine dulje, a zbog penalizacije. Oko 105 tisuća umirovljenika u starosnu mirovinu otišlo je sa 40 i više godina staža, za što primaju gotovo 4.000 kuna. Ukupno svih vrsta mirovina s tolikim stažem je dvostruko više, no zajedno padaju na 3.500 kuna prosjeka, uglavnom zbog penalizacije prijevremenog umirovljenja.
Imamo i 179 tisuća povlaštenih mirovina, među kojima su najviše one “saborske”, njih 678 s primanjima koja prelaze 10.200 kuna u prosjeku. Umirovljenih 134 akademika (HAZU) imaju 9.400 kuna mirovine, a treće po visine su braniteljske mirovine određene prema ZOHBDR-u, njih gotovo 71 tisuća s prosječnih 6 tisuća kuna.
