Ozbiljno upozorenje stručnjaka: ‘Naši unuci živjet će lošije nego njihove bake i djedovi’
Buduće generacije po pitanju mirovina čeka, teško je to uopće i povjerovati, još gora situacija od one u kojoj se nalaze sadašnji umirovljenici. Hrvati se stoga ne mogu pouzdati u poslovicu “bit će bolje”, na što upozorava i stručnjak sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, Željko Lovrinčević.
Ilustracija: Pixabay
Vlada je prošloga tjedna usvojila Program konvergencije za razdoblje do 2022. godine kako bi približila Hrvatsku Europskoj uniji. No, kada je riječ o životnom standardu koji se ogleda u izdvajanjima za mirovine, zdravstvu i skrbi o starijima, Hrvatska će, kako se sada čini, biti sve dalje od prosjeka EU-a.
Izdvajanja za mirovinski sustav neće rasti. Naprotiv, sa sadašnjih 10,6 posto BDP-a u 2040. past će na 9,1 posto, dok će 2070. godine pasti na 8,4 posto, iako će se do tada broj građana starijih od 65 godina samo povećavati, piše Novi list.
Radikalno pogoršanje položaja starije populacije
Izdaci za zdravstvo i dugotrajnu skrb za starije će rasti, ali bez obzira na to sve ćemo više zaostajati za Europskom unijom. Za zdravstvo sada izdvajamo 5,2 posto BDP-a, dok je prosjek izdvajanja u EU-u 6,8 posto. Naime, predviđa se da će Hrvatska 2050. godine za zdravstvo izdvajati 5,8 posto, a prosjek EU-a tada će biti 7,7 posto.
Kada je riječ o sustavu dugotrajne skrbi za starije, Hrvatska izdvaja 0,9 posto BDP-a, dok je u EU-u prosjek 1,6 posto BDP-a. Unatoč povećanju, Hrvatska toliki udio neće dosegnuti i u sljedećih pet desetljeća. Naime, prema Vladinim projekcijama, 2070. godine ulagat ćemo 1,2 posto BDP-a, ali će prosjek EU-a otići na 2,7 posto.
I ekonomski analitičar Željko Lovrinčević napominje da pravu sliku otkrivaju dugoročne projekcije od nekoliko desetljeća unaprijed. Iz njih proizlazi da će Hrvatska biti sve dalje od standarda Europske unije. Pritom, dolazit će do radikalnog pogoršavanja položaja starije populacije, jer će imati lošiju dostupnost zdravstvenih usluga i socijalne skrbi, a manje će se odvajati i za njihove mirovine.
Sve manje novca za mirovine, a sve više starijih
Lovrinčević pojašnjava da su danas po tom pitanju stvari lošije nego sedamdesetih godina prošlog stoljeća, što znači da djeca žive lošije od roditelja. A to pak nije uobičajeni povijesni tijek.
“Za nekoliko desetljeća unuci će živjeti lošije nego što su živjele njihove bake i djedovi, a to se doista nije događalo. Predviđanja da će za nekoliko desetljeća Hrvatska na mirovine ukupno, iz prvog i drugog stupa, trošiti 8,4 posto BDP– a, da će imati sve veći udio stanovnika iznad 65 i 85 godina znači da će se položaj starije populacije pogoršavati i da će prosječna mirovina biti oko 30 posto prosječne plaće što je znatno lošije od sadašnjih loših 40 posto – procjenjuje Lovrinčević.
Ekonomski stručnjak upozorava kako ovakve brojke treba shvatiti vrlo ozbiljno, jer ćemo u protivnom kao društvo nestati, a Hrvatska će ostati samo – destinacija na zemljovidu.
