Ovrha nad četvrtinom primanja i dalje puno onima sa 1.348 kuna mirovine
Dug od oko 300.000 blokiranih građana u Hrvatskoj veći je od 42 milijarde kuna, no veliku većinu tog iznosa zapravo čine kamate i troškovi ovršnog postupka. Ovrhama je izravno pogođena četvrtina stanovništva, a među njima sve više umirovljenika
Mula Softić Janević (desno) od 980 kuna mirovine mora plaćati minus na računu pokojnoga supruga
Među oko 300.000 ovršenih osoba u Hrvatskoj sve je više i umirovljenika kojima se nemilosrdnim postupkom ovrhe u pitanje dovodi golo preživljavanje, tim više ako se uzme u obzir da prema najnovijim podacima 50 posto njih prima prosječnu mirovinu od 1.348 kuna. Malo olakšanje donijele su ljetne izmjene Ovršnog zakona koje od ovrhe po novom izuzimaju tri četvrtine, a ne više dvije trećine primanja. Umirovljeniku koji prima mirovinu 4.000 kuna ostaje 3.000 kuna, umjesto dosadašnjih 2.666 kuna, dok je onom sa spomenutim prosjekom od 1.348 kuna od ovrhe izuzeto 1.011 kuna pa im ne ostaje mnogo više nego prije. S druge strane, ukoliko ovršenik mjesečno prima više od iznosa prosječne neto plaće, onda mu po zakonu ne ostaje više od njezine dvije trećine.
Stoga mu od 5.664 kune neće ostati 4.125 kuna, nego 3.776 kuna. Od toga su iznimka ovrhe zbog naplate uzdržavanja djeteta pa po novom izuzeti iznos ostavlja tek jednu četvrtinu primanja, umjesto dosadašnjih pola za tu svrhu. Dakle, na zaštićeni račun na koji se isplaćuju samo sredstva izuzeta i zaštićena od ovrhe, može se isplatiti maksimalnih 3.776 kuna koliko iznosi najviši mogući zaštićeni iznos. To ujedno znači da ako radnik ili umirovljenik prima i manje od iznosa prosječne plaće, npr. 5200 kuna, neće dobiti trećinu od 3.900 kuna, nego navedenu cifru. No, što to znači za stotine tisuća onih s ispodprosječnim mirovinama?
Ostane joj 725 kuna
“Već devet godina živim od 980 kuna mirovine. Svakog mjeseca banka mi od tog iznosa uzima 255 kuna za dug od 9.000 kuna minusa na računu pokojnoga supruga, i tako već dvije godine. Do otplate s kamatama imam još dvije godine” – požalila nam se umirovljenica Mula Softić Janević koja s preostalih 725 kuna ne može pokriti ni dio mjesečnih troškova za hranu i režije, a kamo li ostalo, zbog čega je prisiljena ručati u pučkoj kuhinji.
Osim dvije trećine prosječne neto plaće i njezine četvrtine u slučaju ovrhe za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je zaštićeno i pola tog istog iznosa kada je riječ o ovrsi na osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja. Od ovhe su izuzete i druge vrste primanja poput zajamčene minimalne naknade te doplatka za pomoć u kući i osobne invalidnine, osim radi naplate zakonskog uzdržavanja. Također, zaštićene su i obiteljske mirovine koju ostvaruju djeca, doplatak za djecu, naknada hrvatskih branitelja, zaštitni dodatak, naknada plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju te naknada braniteljima zbog nezaposlenosti.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ovrhu na mirovinskom primanju provodi na temelju sudskih ili javnobilježničkih rješenja kao ovršenikov dužnik. Iako najnoviji podaci HZMO-a nisu poznati, da je riječ o povećanju broja ovršenika treće dobi govori kako ih je 2006. godine bilo 26.624, a četiri godine kasnije 44.578 ovršenih. No, tada se ovrha nije provodila nad primanjima manjima od minimalne plaće u Hrvatskoj, što se odnosilo na 300.000 starijih osoba. Većina tih ovrha provodila se temeljem odluke sudova.
Ustega triput više
Zavod provodi i ovrhu na mirovinama temeljem rješenja Porezne uprave te drugih poreznih tijela radi prisilne naplate poreza, pristojbi i drugih javnih davanja, komunalnih naknada i slično. Strukturu pak ustega koje Zavod provodi čine krediti banaka, krediti poduzeća, ustege od neplaćanja poreza i carina, alimentacije, sudske zabrane i slično. Područne službe su tako u veljači 2009. godine provele 142.355 ustega na mirovinama, i to za ukupno 105.544 korisnika mirovina.
Ako se mirovina isplaćuje preko banaka, one su dužne po nalogu FINA-e umirovljeniku otvoriti poseban račun te o tome obavijestiti FINA-u, a FINA pak obavještava HZMO. Zavod sredstva koja su izuzeta od ovrhe uplaćuje na poseban račun, a sredstva koja se mogu plijeniti uplaćuje na redovan račun.
Dug od oko 300.000 blokiranih građana u Hrvatskoj veći je od 42 milijarde kuna, no veliku većinu tog iznosa zapravo čine kamate i troškovi ovršnog postupka. Ovrhama je tako izravno pogođena četvrtina stanovništva kada se ovršenima pribroje najuži članovi njihovih obitelji.
