Ovrha na penziju: Umirovljeniku sa zaštićenog računa skinuli 1.000 kuna!
Zagrebački umirovljenik nemalo se iznenadio kada je na računu ugledao tisuću kuna manje nego što je trebao dobiti. Naime, iako ima zaštićeni račun, umjesto 2.400 kuna, koliko mu iznosi mirovina umanjena za ratu kredita u banci, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje uplatio mu je oko tisuću kuna manje.
Mirovine sve više zaostaju za plaćama i troškovima Foto: Pixabay
Umirovljeniku Mislavu Mlinaru na račun je umjesto 2.400 kuna “sjelo” oko tisuću kuna manje. Odgovor je odlučio potražiti u HZMO-u gdje su mu, piše Novčanik.hr, kazali da je nad njegovim računom sprovedena ovrha Zagrebačkog Holdinga za dug iz 2004. i iz 1996. godine.
Uzeli mu više od četvrtine
Kako kaže, riječ je o neplaćenom računu za vodu za stan koji je prodao, iako su mu u Vodoopskrbi i odvodnji rekli da je sve obveze podmirio. No, sve i da nije, ima zaštićeni račun s kojeg mu je skinut iznos do 1.400 kuna, s koliko sada treba preživjeti mjesec. Prema Ovršnom zakonu, od ovrhe su izuzete tri četvrtine mirovine. Na primjeru prosječne mirovine (bez međunarodnih isplata) od 2.723 kune, dužniku bi tako za život moralo ostati najmanje 2.000 kuna. No, u ovom slučaju ovrha uvelike premašuje zakonom zadani postotak.
Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, komentirajući ovaj slučaj za Novčanik.hr, podsjećaju da moraju postupati prema rješenjima o ovrsi.
“Zavod je, među ostalim, u obvezi provoditi mjesečne obustave rate kredita uz suglasnost korisnika mirovine, a na zahtjev banaka. U tome slučaju radi se o dobrovoljnoj naplati koju Zavod obavlja u interesu umirovljenika, ali u slučaju kada zaprimi rješenja o ovrsi dužan ga je bez odgode provesti budući da prisilna naplata ima prednost pred dobrovoljnom naplatom. Upravo je to slučaj u predmetu gospodina Mislava Mlinara” – navode u HZMO-u.
Uzeli u obzir ukupnu mirovinu, a ne umanjenu za kredit
Pojašnjeno, zaštićeni račun ne igra nikakvu ulogu kada stigne rješenje o ovrsi ako je njegov vlasnik pristao na dobrovoljnu naplatu s računa jer, prema obrazloženju HZMO-a, prisilna naplata ima prednost pred dobrovoljnom naplatom.
Mlinar je na dobrovoljnu naplatu pristao jer nije imao izbora, s obzirom da je kredit podigao kako bi mogao preživljavati s mirovinom. U javnost je, ističe, izašao kako bi ostale upozorio na moguće smicalice kojima se služi sustav.
No, činjenica je i da se u ovom slučaju iznos naveden u rješenju o ovrsi stavio u odnos s ukupnim iznosom mirovine, a ne na iznos koji prima na zaštićeni račun umanjen za ratu kredita. Otuda je, dodaje Mlinar, bilo i moguće da se sprovede rješenje o ovrsi, a ne prekrši odredba o zaštiti dužnika. To je, zaključuje, poseban oblik prijevare sistema protiv dužnika, a u korist vjerovnika.
