Ovo su nova pravila u domovima za starije: Velik broj domova ih uopće ne može provesti
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku objavilo je uoči Uskrsa na svojim stranicama nove upute za sprečavane i suzbijanje epidemije Covida-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi. Mnoge od mjera koje bi spasile živote zvuče poprilično neprovedivo.
Foto: Vesna Bedeković | Youtube screenshot
Nakon širenja zaraze koronavirusom u splitskom Domu za starije i nemoćne, Ministarstvo socijalne politike je u suradnji s epidemiolozima objavilo nove upute za sprečavanje širenja zaraze.
Upute se odnose na domove za starije i nemoćne osobe i druge pružatelje socijalnih usluga smještaja i organiziranog stanovanja – ustanove, obiteljske domove, udomiteljske obitelji i druge pružatelje.
Osim što su do daljnjeg zabranjene sve posjete korisnicima, donošenje hrane i slično, korisnicima je po novom zabranjeno da odlaze kući u posjet kako se za vrijeme boravka izvan smještaja u sustavu socijalne skrbi ne bi inficirali i prilikom povratka infekciju prenijeli na ostale korisnike. Svi odlasci iz doma moraju biti opravdani iz medicinskih razloga.
Efikasno rješenje iz svijeta
Poznato je da ustanove koje pružaju smještaj starijima moraju imati poveći broj zaposlenika. Nije tolika rijetkost da na otprilike 200 korisnika dolazi oko 85 zaposlenika. U normalnim uvjetima, svi ti zaposlenici nakon svoje smjene idu svojim kućama, u trgovine, vode društvene i obiteljske živote.
Sada, kada imamo pandemiju i kada su domovi za starije sve veći problem upravo zbog zdravstvenog stanja korisnika, postoji jedno radikalno rješenje kako spriječiti unošenje virusa u domove.
Naime, neke zemlje su uvele rigorozan način rada za zaposlenike u domovima za starije. Prvo ih valja podijeliti u dvije smjene, ili kohorte. Jedna smjena je zajedno u karanteni s korisnicima doma sedam ili 14 dana, žive i spavaju tamo gdje rade. Druga smjena je u to vrijeme u kućnoj samoizolaciji. Kada dođe vrijeme da se oni zamijene, svi zaposlenici iz druge smjene se testiraju i ulaze u dom preuzeti svoju smjenu.
Ovim načinom se maksimalno smanjuje mogućnost da zaposlenik ne znajući unese virus u dom, budući da je sam čin izlazaka i ulazaka u dom drastično smanjen.
U velikom broju domova u Hrvatskoj to pak nije moguće organizirati.
Organizacija rada – kako će ovo izvesti?!
U dijelu oko organizacije rada stoji sljedeće:
“Preporučuje se rad zaposlenika organizirati na sljedeći način:
Ako je moguće organizirati turnusni rad u radnoj izolaciji na način da zaposlenici rade u sedmodnevnim ili četrnaestodnevnim smjenama za vrijeme kojih dolaze na radno mjesto i odlaze s radnog mjesta organiziranim prijevozom.Tijekom smjene zaposlenici borave u organiziranom izoliranom smještaju tzv. radnoj izolaciji u krugu ustanove ili u nekom drugom obliku smještaja, također ako je moguće organizirati.”, stoji u uputama Ministarstva.
Dakle, Ministarstvo pokušava uvesti nešto slično gore opisanom scenariju, ali se pritom tri puta ograđuje od svog prijedloga. Prvo govore da se radi o preporuci, a zatim dva puta spominju “ako je moguće organizirati”.
Upute su objavili jedan dan prije Uskrsa, a pitanje je hoće li one uopće igdje moći zaživjeti, pogotovo u kratkom vremenu. Spominjanje “organiziranog izoliranog smještaja u krugu ustanove ili nekom drugom obliku smještaja” zvuči kao znanstvena fantastika, a samo po sebi pobjeđuje svrhu. Čak i da uspiju organizirati da zaposlenici nakon smjene žive u hotelu pored nekog od domova (a koliko domova uopće ima takve uvjete, koliko hotela uopće radi?), radnici bi opet svakodnevno morali izlaziti van i unutar doma što bi pobijedilo svrhu nepropusne karantene.
Što ako domovi to ne uspiju organizirati, pogotovo u kratkom roku?
“Ako nije moguća organizacija rada iz radne izolacije, također se preporučuje organizirati turnusni rad u sedmodnevnim ili četrnaestodnevnim smjenama”, stoji u nastavku uputa Ministarstva.
Druge rigorozne mjere
Druge mjere uključuju intenzivno mjerenje temperature, praćenje respiratornih funkcija, kao i hitnu prijavu ako dođe do promjene. Prema uputama, slijedi i obilato korištenje dezinficijensa na predmetima koji se često dodiruju (kvake, električni prekidači, telefoni, mobiteli).
Na samom ulazu u prostor domovi moraju osigurati zaseban prostor za oblačenje radne obuće svim zaposlenicima. Ako to nije moguće, postavljaju se dezinfekcijske barijere (dezbarijere) – posebno pripremljene površine (posude ili spužve) preko kojih ljudi moraju proći prije ulaska u ustanovu s ciljem sprječavanja unosa mikroorganizama u unutarnji prostor.
“Dezinficijensi koji se koriste za dezbarijeru trebaju biti agresivniji, pa su prikladne klorne otopine jače koncentracije npr. 0,5 % Na-hipoklorita (izbjeljivač koji se može naći u kućanstvu razrijeđen 1:10). Za održavanje dezbarijere zadužena je spremačica. Dezbarijeru svakih 3 sata prati i ponovno natapati s dezinfekcijskom otopinom ili sukladno dinamici ulazaka unutar prostora smještaja”, stoji u uputama.
Što je s korisnicima?
Preporuka je privremeno ograničiti korisnicima izlazak izvan prostora izuzev u medicinskim i izvanrednim/opravdanim okolnostima i svaki kontakt s ostalim korisnicima osim kada je to neizbježno. A kada je neizbježno – moraju se pridržavati mjera zaštite (fizička udaljenost, ne smije ih biti više od pet u sobi itd.).
Moraju dezinficirati ruke prije svakog obroka, a preporuka je da i svatko jede sam u svojoj sobi.
Preporuka je omogućiti češće i duže telefoniranje radi ublažavanja posljedica ograničenog posjeta. Do daljnjeg je obustavljen prijam novih korisnika, osim na privremeni smještaj u kriznim situacijama, a i tada novi korisnici moraju u izolaciju od 14 dana.
“Intenzivira se individualan rad s korisnicima te psihosocijalna podrška kako bi se ublažile posljedice ograničenja posjeta te olakšao život kod pružatelja usluge za vrijeme trajanja epidemije. Sve aktivnosti kod pružatelja usluge organiziraju su na način uvažavanja fizičke udaljenosti”, zaključuje se u uputama.
Sve preostale nove upute možete pronaći ovdje:
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
