Rusija je površinski najveća država na svijetu, a sa svojih 145 milijuna stanovnika deveta je po broju stanovnika. Bogata povijest Rusije isprepletena je s bogatom poviješću Europe, nad kojom je kao sjenka promatrala, ponekad napadala i branila se. Etnički Rusi čine oko 80% stanovništva Rusije, a u moru manjina koje tamo žive čak šest različitih manjina prelazi brojku od milijun stanovnika.
Foto: Katedrala sv. Vasilija Blaženog u Moskvi | Pixabay
Teško je generalizirati i za Rusiju reći da je ovakva ili onakva. Ipak, nekoliko stvari se sa stopostotnom sigurnošću mogu reći. Rusija je ogromna i raznovrsna. Danas, kao i velik dio povijesti, igraju važnu ulogu na svjetskoj sceni i svrstava ih se među najutjecajnije države na svijetu po ekonomskoj, industrijskogj i vojnoj moći.
Iako je Rusija ogromna, velik dio ove zemlje je nenaseljen. Planina Ural je poslužila kao prirodna granica koja određuje gdje Europa završava, a Azija počinje. S “ove” strane Urala, trenutačno živi čak 110 milijuna Rusa, dok ih je u Aziji nešto više od 30 milijuna. Kako i ne bi, kada europski dio Rusije ima kakvu takvu umjerenu klimu, a u azijskom dijelu dominira tundra i sub-arktička klima. U 1993., jedan znanstvenik je posjetio Sibir kako bi istražio kako ljudi preživljavaju u takvim uvjetima, i zašto uopće žive tamo. U selu Oymyakon, u kojem stanuje nešto manje od 500 stanovnika, zabilježena je temperatura od čak -67.6 Celzijevih stupnjeva! Oni žive u Sibiru i drugim hladnim ruskim pokrajinama jer je to njihova tradicija i jer cijene običan i jednostavan život.
Europski dio Rusije je upravo to – europski. Šetajući ulicama Moskve, Sočija ili Sankt-Peterburga, Europljani će vidjeti mnogo toga poznatog – od arhitekture, hrane i načina života. Kako i ne bi, Rusi su baš kao Hrvati – Slaveni. I dok su Hrvati tzv. južni Slaveni (zajedno s Bugarima, Makedoncima, Crnogorcima, Srbima, Slovencima i Bošnjacima), Rusi su istočni Slaveni (zajedno s Bjelorusima i Ukrajincima). Budući da je Rusija ogromna, danas vam donosimo 20 zanimljivosti, umjesto uobičajenih 10, o ovoj velikoj i lijepoj zemlji.
1. Najpoznatiji muzej im čuva 70 mačaka
Najslavniji ruski muzej Ermitaž u Sankt Petersburgu čuva oko 70 mačaka. Takav dekret donijela je još carica Elizabeta u 1745. godini, kada je naredila da se u muzej postave mačke koje će loviti miševe. Tradicija je živa i dan danas, muzej ima tri zaposlenika koji se brinu o mačkama.
Mačka su u prijašnjim godinama slobodno šetale kroz muzej na veliko oduševljenje svih posjetitelja, a danas su uglavnom u podrumu, gdje love miševe i druge glodavce.
2. Subbotnik
Subbotnik je nešto poput radne subote, gdje građani dobrovoljno čiste grad. Ideja je počela neposredno nakon Oktobarske revolucije u prošlom stoljeću, a jedan od organizatora bio je sam Lenjin. I kako su ruski režimi (Lenjin, Staljin, Gorbačov) padali, ideja Subbotnika je preživjela.
Ukoliko grad bude prljav, gradske vlasti mogu proglasiti Subbotnik, a svi zainteresirani građani će u tu subotu izaći van i zajedničkim snagama očistiti grad.
3. Crveni trg
Jedno od najpoznatijih turističkih mjesta u Moskvi jest Crveni trg. Nalazi se neposredno pored Kremlja, bivše carske palače i današnje rezidencije ruskog predsjednika i jedne od najljepših građevina na svijetu – Katedrala sv. Vasilija Blaženog.
Ipak, ime Crveni trg nema nikakve veze s komunistima niti s politikom. Ruski naziv za ovaj trg je Krasnaya ploschad, a riječ krasnaya u ruskom znači lijep (krasan), ali to im je ujedno ime za crvenu boju.
4. Posebne sobe za kapute
Rusi cijene svoje kapute i vole znati da su oni na sigurnom. Ukoliko uđete u neki resotran, muzej ili galeriju, negdje na ulazu će vas netko zaustaviti i pitati treba li odložiti vaš kaput ili jaknu u sobu za kapute. Nerijetko taj posao rade starije ruske žene, koje u Rusiji zovu babuške.
5. Rusi vole piti
Najpopularnije alkoholno piće u Rusiji je naravno vodka, a sama riječ vodka potječe od ruske riječi za vodu. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Rusi su na četvrtom mjestu konsumpcije alkohola po glavni stanovnika. Hrvatska je na “sigurnom” dvadesetom, za usporedbu.
Od trovanja alkoholom godišnje strada oko 40.000 Rusa. Jedna od pet smrti ruskih muškaraca povezana je s alkoholom.
6. Šubare
Šubare su tradicionalne krznene kape za glavu koje za razliku od zapadnjačkih kapa, prekrivaju i griju uši. Ipak, u Rusiji skoro nitko ne nosi šubare ako baš ne mora. Smatraju kako samo slabići nose šubare ako temperature ne padnu ispod dvadeset Celzijevih stupnjeva.
7. Katedrala sv. Vasilija
Gradnja Katedrale sv. Vasilija započeta je još u 1500-im godinama. Glavni arhitekt i idejni vođa cijelog projekta bio je Postnik Yakovlev. Ruska legenda kaže kako mu je tadašnji ruski vladar Ivan Grozni dao izvaditi oči, kako nikada u životu ne bi mogao nadmašiti samog sebe i projektirati još ljepšu građevinu.
8. Ruski vođe su talentirani ljudi
U Rusiji nije sramota imati hobi, koliko god on bio čudan. Staljin je bio kolekcionar crteža mišićavih muškaraca, Gorbačov je snimio album u kojem pjeva romantične balade, a sadašnji predsjednik Vladimir Putin izdao je DVD u kojem pokazuje osnove borilačkog sporta juda.
9. Čuvajte se ruskih policajaca
Procjenjuje se da je otprilike 50% ruskih policajaca korumpirano. U prošlosti, bili su poznati po tome što su maltretirali turiste, ali se situacija danas popravila.
U prošlosti, ruski policajac bi vam prišao i tražio vas sve dokumente koji dokazuju da ste u Rusiji legalno (iako ne postoji obveza da ih morate imati uz sebe cijelo vrijeme), a ako ne biste imali sve potrebno, policajac bi pokušao iznuditi mito ili zagorčati vam život.
10. Ruska jezera
Bajkalsko jezero u Rusiji je najveće na svijetu, procjenjuje se da je samo u tom jezeru 22% svjetske pitke površinske vode. To jezero veliko je gotovo kao polovica ukupnog hrvatskog teritorija.
S druge strane, maleno jezero Karachay blizu Urala vas doslovce može ubiti. Još od 50-ih godina prošloga stoljeća, Sovjeti su u to jezero bacali hrpu radioaktivnog materijala, a kasnije i nuklearnog otpada. Prema Svjetskom institutu za nuklearni otpad, jezero Karachay je najzagađenije mjesto na cijelom svijetu. U samo sat vremena stajanja u blizini jezera, prosječan čovjek će primiti smrtonosnu dozu radijacije od koje nema spasa.
11. Manjine
Rusija je pripadnicima čak 160 etničkih manjina. Ipak, samo šest ih prelazi brojku od milijun stanovnika. Oni su: Tatari, Ukrajinci, Baškiri, Čuvaši, Čečeni i Armenci.
12. Rusija je velika kao (skoro) planet
Prema podatcima iz NASA-e, Rusija je velika gotovo kao (bivši) planet Pluton. Pluton ima površinu od 17.6 milijuna kvadratnih kilometara, a Rusija je velika 17 milijuna kvadratnih kilometara.
Graniči s čak 14 drugih država: Norveškom, Finskom, Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Bjelorusijom, Kinom, Ukrajinom, Gruzijom, Azerbejdžanom, Kazahstanom, Mongolijom i Sjevernom Korejom. Nijedna druga zemlja nema toliko graničnih dodira s drugim zemljama. U Rusiji su donedavno koristili čak jedanest različitih vremenskih zona, a danas ih koriste skromnih devet.
13. Udaljenost između Rusije i SAD-a je…
Četiri kilometra. Granica je podjeljena između dva mala otoka kod Beringovog prolaza, tjesnaca između najistočnije točke u Aziji i najzapadnije točke u Sjevernoj Americi. Otok Veliki Diomed pripada Rusima, a Mali Diomed pripada Amerikancima. Male pobjede se računaju!
14. Protiv Rusa igramo u njihovoj “rivijeri”
Soči je jedan od rijetkih gradova u Rusiji koji ima tropsko vrijeme. Nalazi se na istoj nadmorskoj visini poput Cannesa ili Nice i pun je palmi. U Sočiju tako preko zime ne padaju ispod 5-6 Celzijevih stupnjeva, a preko ljeta imaju stabilne temperature od 28-30 Celzijevih stupnjeva.
15. Najkrvavija bitka u povijesti
Tijekom Drugog svjetskog rata, Sankt-Peterburg je nosio drugačije ime – Lenjingrad. Nijemci su okružili grad, nitko nije mogao izaći niti ući. Hitler je već slavio, odabrao je hotel gdje će proslaviti kada napokon osvoji grad – Astoria Hotel.
Unatoč izgledima, Nijemci nikada nisu uspjeli u osvajanju Rusije. Civili i vojnici, bez pristupa struji, vodi i grijanju, odupirali su se nacistima čak 900 dana. Milijuni su umrli, ali su barem povukli Hitlera u propast s njima. Lokalne radio stanice su puštale zvuk metronoma (tik…tak…tik…tak) koje su označavale kucajuće srce grada i davale nadu svim zarobljenima u Lenjingradu – grad je živ i moramo ga braniti.
Danas, ispod Spomenika Herojima Lenjingrada, još uvijek možete čuti zvuk metronoma – grad je preživio zahvaljujući njima.
