Dok hrvatski umirovljenici jedva krpaju kraj s krajem rastežući mjesečne iznose od prosječnih 2.645 kuna, uglavnom manje, Nijemcima je problem što ne mogu tako lako doći do 3.000 eura mirovine. Ako su dugo radili i imali visoke plaće, više je vjerojatno da će se ona kretati oko 2.600 eura. Inače, naši umirovljenici za 40 i više godina staža ostvaruju čak pet puta manje mirovine.
Foto: Unsplash
Samo 40 umirovljenika u Njemačkoj ima mirovinu veću od 3.000 eura. Takva mirovina u Hrvatskoj nije moguća, a one najviše prema Zakonu o najvišoj mirovini iznose u prosjeku oko 7.500 kuna, a prima ih 1.755 umirovljenika. Starosna mirovina za one koji su radili preko 40 godina iznosi pak prosječnih 4.000 kuna.
Kako prenosi mirovinski portal “Ihr Vorsorge”, matematički je nemoguće ostvariti mirovinu veću od 3.000 eura ako ste u mirovinski fond uplaćivali maksimalan iznos 45 godina. Sukladno tome, sretni umirovljenici koji su probili granicu od 3.000 eura zapravo su punih 50 godina uplaćivali u mirovinski fond.
Deutsche Rentenversicherung izračunao je kakvu mirovinu s početkom odlaska u mirovinu od siječnja 2022. može očekivati onaj koji ima veći prihod, koji je u 45 godina profesionalnog života uvijek uplaćivao maksimalni doprinos mirovinskom fondu, a to je 2.962 eura bruto ili 2.636 eura neto. Iznos od 3.000 eura ili više bruto mirovine mjesečno teško je očekivati za „normalnog“ zaposlenika, piše Fenix magazin.
Za prosječnog državnog službenika, s druge strane, mirovina iznad 3.000 eura je norma. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, umirovljenici javnih službi primali su prosječnu bruto mirovinu od 3.110 eura mjesečno u 2020. godini. Izdaci za mirovine bivših državnih službenika u 2019. godini iznosili su 48,8 milijardi eura, dodaju statističari. Državni službenici ne moraju sami plaćati mirovinu, to čini država, točnije porezni obveznik s mini mirovinom.
Prosječni bruto iznos starosne mirovine koju isplaćuje zakonsko mirovinsko osiguranje iznosi 1.413 eura, piše Fenix.
