Ove dvije županije imaju najveći broj brakova koji su završili razvodom
Državni zavod za statistiku predstavio je obrađene podatke za pet godina, od 2014. do 2018. godine. Iz njih proizlazi da Hrvatska ima sve manje brakova, a u padu je samim time i broj razvoda. No, pojedine županije nikako se ne mogu pohvaliti s bračnom srećom svojih stanovnika.
Foto: Pexels
Hrvatska je lani imala 19.921 novih brakova, što označava pad izrečenih “sudbonosnih da” u odnosu na 2017. i 2016. godinu, kada je brojka prelazila 20 tisuća. Ujedno, najmanji je to broj vjenčanja u posljednjih pet godina.
S druge strane, razvoda je nešto manje. Tako ih je 2018. bilo 6.125, što znači da na svaki treći brak dolazi po jedan razvod. Njih je manje bilo jedino u 2015. godini, dok je u odnosu na ostale u petogodišnjem razdoblju ovo ipak najpovoljnija brojka. Najviše ih je bilo 2016. godine, preko 7 tisuća.
Razlike su velike od mjesta do mjesta, županije do županije. Tako pojedine općine, poput Kraljevca na Sutli, Donjih Kukuruzara, Bosiljeva, Lasinje, Krnjaka, Gornje Rijeke, Kalnika, Lopra, Karlobaga, Udbine, Stare Gradiške, Nina i ostalih 2018. nisu imale ni jednu rastavu braka.
Manjih općina bez razvoda je mnogo. No, očuvanje bračne sreće, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najteže ipak ide Dalmatincima i Slavoncima. Najviše su se pritom razvodili stanovnici Splitsko-dalmatinske županije koja prednjači sa 587 rastava. Od toga, 318 ih je bilo u Splitu. Na drugom mjestu je Osječko-baranjska županija sa 487 razvedenih parova. Od toga, gotovo polovina razvedena je u Osijeku.
Pojedinačno, najviše se parova lani razvelo u gradu Zagrebu, čak 1.372 njih. Najmanje razvoda zabilježeno je pak u Ličko-senjskoj županiji, samo 49 njih.
