Otvoreno: Profesor prognozira nedostatne mirovine u budućnosti, a umirovljenici spremni na još jedan dodatak
HRT je jučerašnje ‘Otvoreno’ posvetio umirovljenicima i mirovinskom sustavu. Glavna vijest ovih dana je isplata covid dodatka, a gosti su se dotakli i drugih tema poput održivosti samog mirovinskog sustava, vječnog pitanja o validnosti II. stupa mirovinske štednje, a unatoč isplati – predstavnici umirovljenika kažu da nisu zadovoljni.
Foto: Youtube screenshot
HRT je emisiju ‘Otvoreno’ jučer posvetio umirovljenicima i mirovinskom sustavu. Covid dodatak je na putu, a bilo je riječi o budućnosti mirovinskog sustava, njegovoj održivosti, adekvatnosti mirovina, a emisiju je obilježila i žustra rasprava o ulozi II. stupa mirovinske štednje.
U goste su pozvali Dragana Jelića, državnog tajnika u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Davorka Vidovića, bivšeg ministra rada, Višnju Fortunu, predsjednicu Matice umirovljenika Hrvatske, profesora Gojka Bežovana s Pravnog fakulteta u Zagrebu i Veselka Gabričevića, predsjednika HSU-a.
“Umirovljenici se nisu prodali”
Na pitanje voditelja Branka Nađvinskog jesu li se umirovljenici s ovim covid dodatkom prodali, predsjednik HSU-a Veselko Gabričević uvjerava da nisu.
“Umirovljenici se nisu nikome prodali, niti se žele prodati, niti će se prodati. Umirovljenici traže svoje mjesto pod suncem, bore se da njihova mirovina bude što veća, da bude dostojna za život. Zato što smo se izborili za covid dodatak, nije to ono što će podmiriti sve potrebe umirovljenika. Gotovo svi od ovih 850 tisuća koliko će dobiti covid dodatak ima veće potrebe”, kazao je Gabričević.
Umirovljenicima u pandemiji treba 500 do 700 kuna mjesečno kako bi podmirili povećane troškove u pandemiji, kazao je Gabričević, a upozorio je da lijekovi nezaustavljivo rastu i da velik dio mirovine odlazi na lijekove.
Ipak, kazao je da nije zadovoljan s dogovorenim covid dodatkom.
“Nisam jako zadovoljan, ne mogu nikada biti jako zadovoljan, jer umirovljenici zaista žive teško. Imate dvije trećine umirovljenika koji žive u zoni siromaštva, oni imaju mirovinu manju od 2.710 kuna. Ne možete nikako biti zadovoljni, niti je to dostatno za jedan normalan život umirovljenika”, kazao je Gabričević.
Državni tajnik: Dodatak nema veze s izborima, a drugo usklađivanje će biti nešto manje
Jesu li covid dodatak trebali dobiti i nezaposleni i drugi ljudi s niskim primanjima?
“Druge države su ranije intervenirale prema ranjivim skupinama. Kome je porastao sada trošak? Tko se našao u krizi? Oni koji su siromašni, u krizi rastu razlike u zemlji. Oni koji su siromašni oni će biti još siromašniji i oni će biti u većim nevoljama”, kazao je Gojko Bežovan.
Državni tajnik Dragan Jelić odbacuje tezu da je ovo predizborni dodatak.
“Pregovori su počeli u četvrtom mjesecu prošle godine. Nitko nije znao koliko će pandemija trajati, nitko nije znao koliko će utjecaja imati na proračun i na javne financije. Mi smo krenuli isplaćivati mjere za spas radnih mjesta, optuživali su nas da to radimo uoči parlamentarnih izbora, a mi to radimo i dalje. Mislim da je sada pravi trenutak da se isplati covid dodatak bez obzira na izbore, ja ne želim da umirovljenici pate i da ne dobiju taj covid dodatak koji im je jako bitan samo zato što su izbori 16. svibnja.
Čekali smo indeksaciju, da vidimo kako će se to odnositi na državne mirovine. Zbog stagnacije gospodarstva ta indeksacija je bila 0,56 posto, a mirovine nisu skoro ništa porasle. Išli smo na covid dodatak, pregovarali smo sa svim relevantnim faktorima da vidimo koliko to može biti, naravno sukladno mogućnostima proračuna”, kazao je Jelić.
Jelić je zbog stagnacije gospodarstva prognozirao i još jedno “slabije” usklađivanje mirovina u drugom dijelu godine.
“Nažalost, ovo od 0,56 posto, a kako sada stvari stoje i ta druga indeksacija će biti manja”, kazao je Jelić i objasnio da će se novci koji su planirani za indeksaciju preusmjeriti u covid dodatak.
Ako pandemija potraje, hoće li biti još jednog covid dodatka?
Voditelj je državnog tajnika pitao hoće li biti još jedan covid dodatak u slučaju ako pandemija potraje. Odmah se ubacila predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna i šef HSU-a Veselko Gabričević koji su rekli da već danas o tomu razmišljaju.
“Ne daj Bože da ovo još potraje, naravno da ćemo sjesti i vidjeti kako još možemo pomoći umirovljenicima. Ne samo kroz ovo, mi imamo i reforme koje radimo, radit ćemo na obiteljskim mirovinama, ljudi s najnižim mirovinama dobit će više, povećat ćemo kapitalizaciju II. i III. stupa i sve ostalo”, kazao je Jelić.
Bežovan: Sutrašnje mirovine neće biti dostatne za život
Gojko Bežovan kazao je da nam je vlast propustila reći da naše buduće mirovine neće biti dostatne za život.
“Morati ćemo ulagati u nekretnine, u svoju djecu za koju očekujemo da će nam pomoći. Propustili su reći da kada odemo u mirovinu da ćemo pasti prihodi i da ćemo trebati staviti u funkciju svu svoju imovinu ako želimo imati određenu razinu životnog standarda. To je jasna poruka. Danas tom porukom odzvanjaju sve rasprave na razini EU i drugih foruma koje se bave ovom temom. Ona je iskrena, ona je poštena i nije manipulativna.
Sustav je očito kod nas došao u takvu krizu i dio je izvjesnih političkih manipulacija, tako da mi nemamo izvjesna istraživanja kojima bismo mi dokumentirali činjenice kuda sustav ide”, kazao je Bežovan.
Oštro se usprotivio privatizaciji mirovinskog sustava, a kao poznati kritičar II. stupa raspravu je odveo u tom smjeru.
Davorko Vidović bio je ministar rada u trenutku uvođenja mirovinskog sustava. Kaže da se tijekom godina bojao kako će to sve ispasti.
“Ja sam proveo reformu i sa odmakom pratim sve što se događa. Godinama sam sa strepnjom pratio kakvi će biti rezultati jer sam se osjećao osobno odgovornim. Mirovinska reforma je jedina ozbiljna reforma u 30 godina u Hrvatskoj u kojoj se sustav promijenio. Ona je za sada dokazano uspješna, u II. stupu je uplaćeno 70 milijardi kuna, a sada imaju 120 milijardi kuna. Nema niti jednog drugog načina da se očuva vrijednost tog novca. Nekima se već sada isplati ići u dvostupnu mirovinu. Za pet ili deset godina to će biti apsolutno puno prihvatljivije i to je jedan od načina da se spasi nereformirani prvi stup”, kazao je Vidović.
