Otvoreno: Mirovinska reforma mora se raditi zato da mirovine budu veće
Hoće li rođeni nakon 1962. godine imati mirovine manje 27 posto, odlazak u mirovinu sa 67 godina već od 2033. godine, veća penalizacija prijevremenog umirovljenja i ostala pitanja koja bi trebala obuhvatiti predstojeća mirovinska reforma, kao i uvoz radne snage iz Ukrajine te održivost samog sustava, našli su se “na tapeti” HRT-ove emisije Otvoreno.
U Otvorenom o mirovinskoj reformi Snimak zaslona: HRTi
Žustru raspravu među gostima Mislava Togonala u Otvorenom poveli su državna tajnica za mirovinski sustav, Majda Burić, predsjednik udruge Lipa, Davor Huić, stručnjak za mirovine s Ekonomskog instituta u Zagrebu, Danijel Nestić, bivši ministri rada, Davorko Vidović i Mirando Mrsić, dok se iz studija u Puli uključio HSU-ov Silvano Hrelja.
Na pitanje hoće li mirovinci iz drugog stupa, dakle svi rođeni nakon 1962. godine, biti zakinuti za dodatak od 27 posto te zbog toga imati manje mirovine, državna tajnica Burić, unatoč Tonognalovu opetovanu inzistiranju u nekoliko navrata kroz emisiju, nije dala konkretan odgovor, osim što je naglasila da će to pitanje biti riješeno te da nitko neće biti zakinut.
“Nitko neće biti oštećen”
“Ta informacija koja zadnjih dana intenzivno kola u medijskom prostoru nije informacija koju komunicira Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Mirovine su sigurne, isplaćuju se na vrijeme i tako će biti i nadalje. Međutim, činjenica je da je potrebno unaprijediti mirovinski sustav. Vlada je zato još od lani krenula s pripremama i analitikom kako bismo ove godine mogli provesti mirovinsku reformu. Zakoni će biti pušteni u proceduru u drugom kvratalu, a računamo s 1. siječnjem 2019. njihovo stupanje na snagu” – rekla je Majda Burić.
Državna tajnica na ponovljeno pitanje dodala je da je Ministarstvo svjesno kompleksnosti problema dodatka od 27 posto te da će svi oni od 1962. godine nadalje biti adekvatno sagledani te nitko neće biti oštećen. Vrlo skoro, naglasila je, imat ćemo svi prilike govoriti o konkretnim rješenjima, kada ih predstave.
Davorko Vidović smatra kako je logično da je nastala pobuna oko ovog pitanja u javnosti, jer su ionako niske mirovine jedan od najvećih problema mirovinskog sustava.
Dodatak treba dati svima
“Problem su doista niske mirovine koje ne osiguravaju ljudima da pristojno i normalno žive. Svaka najava koja bi išla prema tome da se i ovako niske mirovine još više snize, naprosto nije prihvatljiva. Imamo nepravedan sustav, zato što dodatak od 27 posto primaju samo umirovljenici koji su u mirovinu otišli iz sustava generacijske solidarnosti, dok oni iz oba stupa, koji će sada početi ići u mirovine, nemaju pravo na tih 27 posto. To se može riješiti tako da se dodatak da i njima” – smatra Vidović.
Takvo rješenje predlažu i stručnjaci.
“Ljudi koji su osigurani u oba stupa po sadašnjem zakonu nemaju pravo na dodatak od 27 posto. Neke projekcije pokazuju da bi zbog toga ukupna mirovina tih ljudi mogla biti za 20-ak posto manja. Najjednostavnije je da se taj dodatak na postojeću mirovinsku formulu sada da svima jednako. U početku će broj takvih osiguranika biti malen pa ni trošak za državu neće biti velik, ali proračun to može bez problema podnijeti i dalje. To je nešto što ćemo morati platiti ovako ili onako. Da bi se stvorila ovakva ustavna jednakost, morat će se izdvojiti proračunski novac, a situacija je gotovo idealna utoliko što je riječ o trošku koji postepeno raste pa se s odgovornom politikom proširenje dodatka može podnijeti. Nova mirovinska formula dodatno bi komplicirala stvari, ovo je najjednostavnije i najbolje rješenje”- istaknuo je dr. Danijel Nestić.
500 kuna manja mirovina
Davor Huić istaknuo je da mirovine jesu niske, ali je ukupno porezno opterećenje preveliko. Svi bi, kaže, voljeli da su mirovine veće, ali pitanje je od kuda. Iznio je tako podatak kako je sadašnje izdvajanje za mirovine već 38 milijardi kuna (oko deset posto BDP-a), pri čemu se 20 milijardi skupi iz doprinosa, a ostalih 18 iz proračuna. Naglasio je kako 1,4 milijuna ljudi radi, a 1,2 milijuna je u mirovini, od čega 85 posto nije odradilo puni radni staž. Smatra kako su penalizirani oni koji rade te da je mirovinski sustav duboko nepravedan prema njima jer oni plaćaju to što smo ljude slali u prijevremene mirovine.
S takvim se stavom nije složio Mirando Mrsić.
“Problem oko dodatka počeo je još 2003. godine, gdje smo izračun mirovine s deset najboljih godina prebacili u cijeli radni vijek i nastala je ta razlika između starih i novih. Onda smo političkom odlukom dali dodatak pa ga opet stavili u mirovinu prvog stupa. Apsolutno sam protiv retorike gospodina Huića jer nisu krivi ti ljudi koji su otišli u prijevremenu mirovinu, plaćaju to niskim mirovinama i nisu to učinili svojevoljno, nego su potjerani. Naš sustav duboko je nepravedan. Nije točno da nema ljudi koji sada nisu diskriminirani. Ima ih 30 koji zbog toga što nije uključen dodatak od 27 posto imaju 500 kuna manju mirovinu. A oni koji imaju dovoljno staža odgađaju odlazak u mirovinu jer njihov kolega koji je rođen 1961. ima 500 kuna veću mirovinu, nego on iz 1962. za isto radno mjesto i isti staž” – konkretan je bio Mirando Mrsić.
Ima osnova za ustavnu tužbu
Mrsić dodaje kako su zato i poslali u saborsku proceduru prijedlog da svi imaju dodatak od 27 posto, a Vlada je to odbila. U žustru raspravu oko ovog pitanja ušao je s državnom tajnicom Burić. Hrelja je pak komentirao rad do 67. godine, ističući kako je protiv toga, jer mnoge europske zemlje imaju istu granicu, ali su uredile izuzetke među zanimanjima u kojima se do te dobi jednostavno ne može izdržati na radnome mjestu. A vratio se i na temu dodatka od 27 posto.
“Kolega Peđa Grbin i ja nudili smo vjerodostojno tumačenje članka 2. Zakona o dodatku. Tvrdim da nigdje u Zakonu o mirovinskom osiguranju ne piše da korisnici dvostupne mirovine nemaju pravo na dodatak od 27 posto za godine staža provedene u prvom mirovinskom stupu generacijske solidarnosti. To je samo stvar pristupa i načina čitanja” – rekao je Silvano Hrelja. Smatra da postoji realna šansa da se potegne ustavna tužba i da Ustavni sud odluči imaju li pravo na taj dodatak. Vjeruje da bi sud prihvatio načelo jednakosti.
Omogućiti raniji odlazak u mirovinu, ali i rad
Memorandum o zapošljavanju, kazala je državna tajnica, već je potpisan s Ukrajinom, a bit će i s Bosnom i Hercegovinom, pri čemu za radnom snagom najviše vape sektori građevine i turizma. Imperativ je, naglašava Burić, podizati broj zaposlenih, pri čemu će se najprije posegnuti u domaći bazen tržišta rada koji broji 181.000 nezaposlenih. No, pitanje je kako potaknuti naše ljude da rade, umjesto da mladi odlaze u mirovinu.
“Tu postoje određene predrasude, no istraživanja pokazuju da su stariji ljudi često bolji, lojalniji i produktivniji radnici, naravno ako su adekvatno obrazovani” – dodao je Vidović.
Mrsić je na temu rada do 67. godine istaknuo kako su predlagali obrazac profesionalne mirovine koja je pet do deset godina ranija za neka zanimanja, poput vatrogasaca i medicinskih sestara, ali da mogu raditi i dalje ukoliko žele, bez obustave mirovine. Treba omogućiti svima, smatra, da mogu raditi uz zadržavanje mirovine. Uvoz radnika iz Ukrajine nazvao je krimenom za naše tržište rada, a sve zbog jeftine radne snage, umjesto da dignemo plaće našim radnicima koji su kvalitetniji.
Veće mirovine trebaju biti cilj
Danijel Nestić je za kraj zaključio da sadašnji sustav, u kojem većinu mirovina plaćaju radnici pri čemu je omjer jednih i drugih gotovo izjednačen, jest održiv, ali uz vrlo niske mirovine. Zato je potrebna mirovinska reforma, kako bi mirovine bile veće.
“Ova mirovinska reforma i sve što će se raditi od sada ubuduće mora se raditi zato da mirovine budu veće, odnosno da se poveća njihova adekvatnost.” – zaključio je Nestić.
