Osim obaveznih pregleda za starije vozače, stiže još promjena u prometu
Što su ljudi stariji, manje su skloniji promjenama. Potvrdila je to znanost, ali i životna praksa. Kada je u pitanju promet, na njih ćemo se morati naviknuti. I to po svemu sudeći, vrlo brzo. Naime, u prijedlogu novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama našao se i onaj o obaveznom zdravstvenom pregledu za vozače starije od 67 godina. No, na razini Europske unije čekaju nas još neke obvezujuće novosti koje se tiču sigurnosti…
Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta 21. veljače prihvatio je prijedlog kojim će svi automobili morati imati crne kutije i sustave za ograničenje brzine.
Kroz nekoliko sljedećih godina svi automobili bi kao serijsku opremu trebali imati ugrađene Intelligent Speed Assistance (ISA) sustav za ograničenje brzine, sustav za prelaženje u suprotnu traku, uređaje koji snimaju događaje unutar automobila te sustav za pomoć vozaču uključujući automatsko kočenje u nuždi (AEB) s detekcijom pješaka i biciklista, piše Jutarnji list.
Borba s prekoračenjem brzine
Ovaj prijedlog, nakon što ga je prihvatio Odbor, ići će na glasanje u Parlament i ako prođe, moraju ga usvojiti sve države članice u Vijeću, Europska komisija i Parlament. Ukoliko se to dogodi, svi bi automobili morali imati GPS i kamere za prepoznavanje znakova kako bi otkrili koliko je ograničenje vožnje na cesti. Ako vozite preko ograničenja, sustav bi vas upozorio zvučnim signalima da usporite. Za sada, ISA sustavi nude se samo kao opcija kupcima i nisu omiljeni među brzim autima i njihovim vlasnicima.
Sustav za zadržavanje u prometnoj traci prati položaj vozila i primjenjuje zakretni moment na upravljač, ili pritisak na kočnice, onda kada vozilo napušta prometnu traku. Također, “crne kutije” snimale bi događaje u automobilu, a snimke bi se koristile u slučajevima prometnih nesreća.
Europska komisija ove je prijedloge dala u svibnju prošle godine, jer se postojeći standardi sigurnosti nisu mijenjali od 2009. godine. Europsko vijeće za sigurnost prometa to podupire te traži da se promjene uvedu već od 2020. godine, pri čemu kao glavni uzrok prometnih nesreća smatraju prekoračenje brzine. Razmatra se stoga i smanjenje ograničenja brzine.
Spasilo bi se 2.100 ljudskih života godišnje
Prema istraživanjima EU, na gradskim prometnicama je 37 posto nesreća sa smrtnim posljedicama, na seoskim putevima 55 posto, a na autocestama 8 posto prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama. Statistike govore da svakog tjedna na cestama diljem EU umre 500 ljudi.
Smanjenjem ograničenja brzine za samo jedan kilometar, godišnje bi se na razini EU spasilo 2.100 ljudskih života, smatraju u Vijeću. Ako navedeni prijedlozi prođu, njima bi se u Europi, tvrde, spasilo 25.000 života od 2022. do 2037. godine.
Velika je ovo promjena za automobilsku industriju, s obzirom da će se ti sustavi ugrađivati u nova vozila.