Oporba o reformi drugog mirovinskog stupa: ‘Bezobrazno posezanje u džepove umirovljenika’
Saborska rasprava o predloženim izmjenama četiriju zakona o mirovinama iz drugog i trećeg stupa protekla je burno. Oporba smatra da država riskira gubitke uplata građana time što fondovima širi mogućnosti ulaganja. Sporan im je alternativni investicijski fond kroz koji bi novcem za mirovine upravljala država. Izmjene je predstavio ministar Piletić, uslijedilo je 14 replika, a potom i izlaganja po klubovima zastupnika.
umirovljenici razgovaraju | foto: anaterate, pixabay
Vlada je Saboru uputila prijedloge izmjena četiriju zakona o drugom i trećem mirovinskom stupu. Zastupnici su danas započeli raspravu kroz prvo čitanje izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima te Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Najvažnije promjene su povećanje jednokratne isplate s 15 na 20 posto odmah po umirovljenju te povećanje dodatka na mirovinu iz oba mirovinska stupa s 20,25 na 27 posto, koliko on iznosi i na mirovine u prvom mirovinskom stupu. Intencija je povećati broj korisnika koji se opredjeljuje na dvostupne mirovine. Trenutno je samo oko 15 tisuća građana u mirovni iz oba mirovinska stupa, a izmjene će obuhvatiti i njih, ne samo buduće umirovljenike.
Mirovinski fondovi imat će puno šire mogućnosti ulaganja, pri čemu će 5 posto prinosa moći biti povjereno alternativnom investicijskom fondu uz garanciju države. Ukida se i ulazna naknada koju osiguranici plaćaju nakon mjesečne uplate u drugi stup, a smanjuje se godišnja naknada za upravljanje kompletno kapitaliziranim sredstvima.
Piletić: Povećati prinose i potaknuti gospodarstvo
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Marin Piletić predstavio je paket zakona u sklopu mini reforme drugog i trećeg mirovinskog stupa.
– Osnovni cilj je povećati prinose mirovinskih fondova, što će u konačnici rezultirati višim iznosima mirovina iz kapitaliziranog sustava te povećanjem broja korisnika koji biraju isplatu mirovine iz oba mirovinska stupa. Predloženim izmjenama osiguravamo preduvjete za daljnje jačanje mješovitog mirovinskoga sustava i unaprjeđenje kapitalizirane štednje, jer jedino na taj način možemo osigurati adekvatnije mirovine našim budućim umirovljenicima, rekao je, između ostaloga, ministar.
Piletić je objasnio da se žele povećati prinosi mirovinskih fondova kroz uvođenje nove vrste imovine u koje društva mogu ulagati. Omogućavanjem uvođenja obveze ulaganja od minimalno pet posto sredstava obveznih mirovinskih fondova A i B kategorije u alternativni investicijski fond s garancijom povrata ukupnog ulaganja, kao zamjena ulaganja u državne obveznice, potaknut će se veća aktivnost u gospodarstvu. Trenutno naši fondovi ulažu u slovensko gospodarstvo, a cilj je da se podupiru i gospodarski projekti u Hrvatskoj.
Grčić: Izmjene pogoduju fondovima u vlasništvu banaka
Oporba nije spremna podržati veća ulaganja mirovinske štednje građana uz povećane limite i rizike, bez sigurne dobiti, uz moguće gubitke, a uz intervenciju države koja bi novcem poreznih obveznika jamčila sigurnost tih ulaganja.
– Prinos mirovinskih fondova navodi se kao ključna stvar u prijedlogu zakona. Dobit fondova nije kako se navodi 9,6 posto, jer već na drugom mjestu piše kako se taj prinos kretao od sedam posto za fondove kategorije A, preko pet posto za B i tri posto za obvezničke fondove. Prosjek je oko pet, jer fond B obuhvaća 90 posto ukupne imovine i ulaganja. Kada bi prinos bio 9,6 posto, onda nam cijeli ovaj paket zakona ne bi trebao. Dvadeset godina po 9,6 posto dobiti je 200 posto u zbroju, u kumulativu i više, a po pet posto upola manje. Da je to tako, drugi stup bi bio atraktivan, što sada nije. Atraktivan je jedino za ljude s visokim plaćama koji se odlučuju na dvostupnu mirovinu i ovo sada radimo za njih, za one s plaćama iznad 1.500, 1.600 eura neto, ali neka radimo, rekao je Branko Grčić ispred Kluba zastupnika SDP-a.
Neke su izmjene, kaže Grčić, spremni podržati, no prijedlozi zakona sadrže jako puno rizika.
– Širenje mogućnosti ulaganja fondova da bi se ostvario veći prinos koji je neizvjestan, jer povećanje rizika povećava i vjerojatnost gubitaka. Bilo je promašaja i ranije. Izmjene podupiru umirovljenike iz oba stupa sa 27 posto dodatka, što možemo podržati. Mjera koja se odnosi na povećanje jednokratne isplate sa 15 na 20 posto je mamac za ljude koji imaju financijski problem i žele time pokrpati troškove i minuse na računima. Međutim, ovime se ne spašavaju samo umirovljenici, nego izmjene pogoduju i onima koji upravljaju tim sredstvima građama, a to su fondovi u vlasništvu banaka, rekao je Grčić.
‘Nemoralno posezanje u džepove umirovljenika’
Damir Bajs ispred Kluba Fokus i Reformista upozorio je kako se predlaže uvođenje alternativnog investicijskog fonda kojim će upravljati država, a koji je, smatra, fond riskantnog kapitala zbog ulaganja u obveznice koje nisu sigurne. Poručio je kako će Fokus tražiti da se to izbaci iz zakona jer smatraju kako nema nikakve potrebe da riskantni investicijski fondovi s državnim jamstvom budu dio mirovinske reforme.
– Ovakvo manipulatorsko posezanje za individualnom kapitaliziranom štednjom iz obaveznog sustava mirovinskog osiguranja u rizični alternativni fond, koji još niti ne postoji, ne postoji nigdje u svijetu. Bezobrazno, nemoralno posezanje u džepove umirovljenika, rekla je Dalija Orešković (Klub Centra, GLAS-a i SSiP-a).
Silvano Hrelja je još u uvodnom djelu rasprave naglasio da je ovo dugo pripreman paket zakona kako bi se pospješio rad drugog mirovinskog stupa i rezultati rada bili bolji. Naveo je primjer mirovinskih sustava u Nizozemskoj koji funkcioniraju isključivo na sustavu kapitalizirane štednje, imaju tisuće milijardi eura na raspolaganju, a socijalni partneri svaki mjesec razgovaraju o unapređenju tog stupa i takve vrste štednje.
