Onkološki pacijenti prepušteni sebi: Uzorak tkiva bacili, ali svejedno predložili terapiju
Onkološki pacijenti u Hrvatskoj i dalje se suočavaju s dugim listama čekanja, nedostatkom informacija i neujednačenom dostupnošću liječenja – pokazuje Izvješće pučke pravobraniteljice za 2024. godinu. U njemu se navodi niz primjera u kojima je zdravstveni sustav zakazao, a pacijenti koji se suočavaju s najtežim bolestima ostali su prepušteni sami sebi. Sustavne slabosti, od administrativnih prepreka do kašnjenja u dijagnostici i terapiji, dodatno pogoršavaju ionako tešku borbu s bolešću.
Liječnica i pacijent | Foto: Freepik / pressfoto
Hrvatska je i dalje među državama Europske unije s najnepovoljnijim ishodima liječenja raka. Po smrtnosti među muškarcima je prva u EU, a po smrtnosti žena osma. Udruge pacijenata već dulje vrijeme pozivaju na sustavne promjene – bolju prevenciju, bržu dijagnostiku i dostupniju terapiju. Jedan od najčešćih razloga za pritužbe onkoloških pacijenata Uredu pravobraniteljice bio je – vrijeme. Pacijenti su prijavljivali da su na ultrazvuk dojke čekali i do devet mjeseci. Očitanje magnetske rezonance nekima nije bilo dostupno ni tri mjeseca nakon snimanja. Mnogi su zbog toga posezali za privatnim uslugama – ako su si ih mogli priuštiti – i plaćali stotine eura da bi došli do pretraga koje bi mogle spasiti život. O listama čekanja na preglede više možete pročitati ovdje.
Bacili uzorak, ostavili pacijenticu bez dijagnoze
No ni kada se pacijenti uspiju probiti do sustava, to ne znači da će dobiti jasne informacije o dijagnozi i opcijama liječenja. Izvješće navodi slučajeve u kojima liječnici nisu objasnili koje terapije su dostupne, koje nuspojave se mogu očekivati, ni kakvi su izgledi uspješnosti. Pacijenti su ostajali zbunjeni, uplašeni i nedovoljno informirani – i u takvom stanju su trebali pristati na kemoterapiju, zračenje ili druge oblike liječenja.
U jednom od najupečatljivijih slučajeva, pacijentica se požalila da nakon operacije na dojci u KBC Sestre milosrdnice nije dobila konačnu dijagnozu – jer je uzorak izvađenog tkiva, koji je trebao biti poslan na patohistološku analizu, jednostavno – bačen. Bez nalaza, nije bilo moguće utvrditi je li se radilo o malignoj tvorbi, niti je liječnički tim mogao dati jasne preporuke o daljnjem liječenju. Pacijentica je bila prepuštena samoj sebi. Liječnici su joj, neslužbeno, rekli da ‘bi bilo dobro’ da se krene s terapijom, ali odluka je ostavljena njoj – bez konkretnih podataka i bez stručne podrške. Pučka pravobraniteljica taj slučaj ističe kao drastičan primjer propusta koji pacijenta ne samo da izlaže zdravstvenom riziku, nego i velikom emocionalnom teretu i osjećaju izgubljenosti.
Privatna ustanova ispunila kvotu s HZZO-om
Problemi nisu završavali na dijagnostici. U drugom slučaju, pacijent kojem je preporučena radiokirurška terapija – inače dostupna u jednoj privatnoj ustanovi na teret HZZO-a – ali nije mogao dobiti zahvat jer je bolnica već ispunila godišnju kvotu ugovorenu s HZZO-om. Iako mu je ta metoda bila jedina preostala mogućnost, zahvat je morao ili platiti iz vlastitog džepa ili – odustati. Također, dio pacijenata nije mogao ostvariti pravo na liječenje u inozemstvu, iako se preporučeni zahvati u Hrvatskoj nisu izvodili. HZZO nije odobravao troškove, pozivajući se na različite pravilnike i interne procjene, bez uvažavanja konkretnih medicinskih okolnosti.
U zaključku poglavlja o onkološkim pacijentima, pravobraniteljica je pozvala Ministarstvo zdravstva i HZZO na hitne mjere – skraćivanje vremena čekanja, standardizaciju komunikacije s pacijentima i jasna pravila za slučajeve kada postoji više mišljenja ili nejasna dijagnoza. Posebno se ističe potreba za izmjenom sustava naknada i regulacijom dostupnosti terapija, kako bi svi pacijenti – bez obzira na prebivalište, dob ili imovinsko stanje – imali jednak pristup liječenju. Građani, ističe pravobraniteljica, ne bi smjeli plaćati cijenu nefunkcionalnosti sustava – posebno ne u trenucima kad im je on najpotrebniji.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
