Oglašene i stvarne cijene stanova u Zagrebu: Razlika 900 eura po kvadratu
Istraživanje doktoranda s PMF-a otkriva veliku razliku između cijena u oglasima i onih po kojima se stanovi zaista prodaju. Razlike u traženim cijenama u oglasima i onih po kojima se kupoprodaje zaista realiziraju kreću se i do 40 posto.
Ilustracija: Stambena zgrada u Zagrebu/Pixabay
Razlika između cijena stanova oglašenih za prodaju i onih po kojima se uistinu prodaju u Zagrebu iznosi gotovo 39 posto, pokazuje istraživanje Dine Bečića, doktoranda s Geografskog odjela PMF-a. Prosječna oglašena cijena iznosi 3.256 eura po kvadratu, dok je realizirana 2.348 eura, odnosno 900 eura niža.
Bečićeva analiza, objavljena u časopisu Kartografija i geoinformacije, a koje prenosi Bloomberg Adria, temelji se na 4.100 oglasa s portala “Index oglasi” (od svibnja 2023. do srpnja 2024.) i podacima iz službenog izvješća Ministarstva graditeljstva i Grada Zagreba. Naglašava da oglašene cijene uključuju pregovaračke marže i subjektivne procjene prodavatelja.
Cijene diktira lokacija
Analiza potvrđuje poznate obrasce – stanovi u centru i podsljemenskoj zoni znatno su skuplji od onih u Novom Zagrebu i istočnim dijelovima grada. Primjerice, srednja tražena cijena u četvrti Podsljeme bila je 446 tisuća eura, a u Novom Zagrebu između 191 i 196 tisuća. Gornji Grad – Medveščak i Maksimir također spadaju među skuplje četvrti, dok su Donja Dubrava i Peščenica među povoljnijima.
Slični trendovi vrijede i za najamnine – u centru i podsljemenskoj zoni traži se preko 1.300 eura mjesečno, dok se u Novom Zagrebu iznajmljuju stanovi za oko 700 eura. Trešnjevka se pokazala kao sredina, i po prodajnim cijenama i po najmu.
Bečić ukazuje na jasnu stratifikaciju tržišta: središnje i povijesne četvrti skuplje su, a periferne cjenovno pristupačnije. Istraživanje potvrđuje visoku povezanost cijena prodaje i najma, kao i činjenicu da četvrti s višim cijenama imaju više praznih stanova.
Bečićevo istraživanje otkriva da četvrti s većim udjelom javnog vlasništva imaju niže cijene stanova, dok su prazni stanovi češće u privatnom vlasništvu. To sugerira da javno vlasništvo može igrati važnu ulogu u održavanju stambene pristupačnosti.
Gdje se najviše isplati kupiti stan?
Za one koji važu između najma i kupnje, najisplativije su četvrti poput Peščenice i Gornjeg Grada, gdje se prosječna kupovna cijena stana može isplatiti kroz manje od 19 godina najma. S druge strane, u četvrtima poput Trešnjevke-jug ta računica traje i do 29 godina.
Bečić zaključuje da bi buduća istraživanja trebala obuhvatiti realizirane cijene na razini gradskih četvrti, kako bi se dodatno istražili prostorni obrasci. U jeku pojačane potražnje za stanovima zbog mogućeg pooštravanja kreditnih uvjeta, ovakvi uvidi mogu pomoći građanima u donošenju informiranih odluka.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
