Održan je prosvjed samostalnih umjetnika za povećanje mirovinskog koeficijenta, a oglasila se i ministrica kulture
Danas je na Markovom trgu održan prosvjed samostalnih umjetnika kojima je mirovinski koeficijent 14 godina iznosio 0,8. Točnije, 2009. godine su im uvedene antirecesijske mjere koje nisu ukinute sve do sada. Novim Zakonom o izmjenama Zakona o doprinosima, koji na snagu stupa 1. travnja, ovaj će se koeficijent za izračun mirovina povećati na 1,2. Toliko je iznosio prije uvođenja mjera, odnosno 2008. godine pa samostalni umjetnici nisu zadovoljni i prosvjedom su tražili da on bude 1,8. Svoje je mišljenje dala i ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek.
Samostalni umjetnici su već neko vrijeme zakinuti po pitanju koeficijenta, a ono što traže je izjednačenje s umjetnicima iste stručne spreme koji su zaposleni u institucijama, a to je koeficijent 1,8. Svoje nezadovoljstvo su izrazili prosvjedu za samostalne umjetnike na kojem se govorilo, pjevalo i plesalo, a poruke za vladajuće su bile istaknute na zanimljivim transparentima.
Koeficijent se povećao, ali nedovoljno
Iako se koeficijent povećao, radi se zapravo o vraćanju koeficijenta na razinu koja je bila prije mjera i prije njegovog smanjivanja. Kako bi samostalni umjetnici imali veće mirovine, traže da se koeficijent za izračun mirovina izjednači s koeficijentom umjetnika koji rade u institucijama.
– Nakon 13 godina sam prva u Sabor uvela temu slobodnih umjetnika i došlo je do izmjene Zakona o koeficijentu za doprinose. Sada je konačno podignut na 1,2 kakav je bio prije recesije, međutim što je s ovih 12 godina i tri mjeseca. Što će biti s tim ljudima, tko će im to refundirati, na koji način? Potrebno je da se slobodnim umjetnicima koeficijent digne, to bi bilo jedino pravedno, rekla je prije prosvjeda saborska zastupnica Urša Raukar Gamulin u studiju N1.
‘Nitko nas nije pitao želimo li taj koeficijent’
Kao što smo već pisali u ovom tekstu, mirovine samostalnih umjetnika su izuzetno male, pa ih većina u mirovinu odlazi sa samo 225,64 eura. Kako bi se stanje poboljšalo, prema novom Zakonu će doći do povećanja koeficijenta na 1,2, što je i dalje premalo.
– To je koeficijent koji nas nitko nije pitao želimo li ga, nitko od nas nije vodio nikakvu komunikaciju. Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika tražila je koeficijent od 1.8 koji bi uskladio koeficijente samostalnih umjetnika s koeficijentima umjetnika koji su zaposleni u državnim, odnosno umjetničkim institucijama, rekao je ilustrator i jedan od organizatora prosvjeda Matija Pisačić i dodao kako umjetnici nisu nikakav teret države jer sami moraju osigurati sredstva za život, a koeficijent im je bitan za izračun tek kada dođu u mirovinu.
Samostalni umjetnici su na prosvjedu tražili i kompenzacijske mjere za proteklih 14 godina s koeficijentom od 0.8, kao i kompenzacijske mjere za umjetnike koji su otišli u mirovinu s tim koeficijentom, a žele i bolji dijalog s Ministarstvom kulture, piše Index.
Oglasila se i ministrica kulture
Ministrica kulture je rekla kako je prosvjed bio nepotreban, a dodala je i kako Zakona o umjetnicima i obavljanju umjetničke djelatnosti kreće u finalizaciju.
– Mislim da je ovo jedan bespotreban prosvjed jer smo upravo s predstavnicima strukovnih udruga koje su dale svoje predstavnike u radnu skupinu dogovorili da idemo u finalizaciju cjelovitog Zakona o umjetnicima i obavljanju umjetničke djelatnosti, rekla je ministrica i dodala kako će novim Zakonom svi koji samostalno obavljaju djelatnosti dobiti određene pogodnosti, prenosi Index.
Život samostalnih umjetnika u praksi
O životu samostalnih umjetnika nam je sve spričao i Davor Pavelić, ilustrator i samostalni umjetnik čije su ilustracije objavljene u časopisima diljem svijeta, a koji se također zalaže za podizanje koeficijenta, a uz to nam je rekao i kako bi trebalo promijeniti i pogled na samu umjetnost.
– Ono što bi još uz zakonske odredbe trebalo promijeniti da samostalni umjetnici mogu normalno živjeti je svakako i svijest o umjetnosti i njenoj važnosti u društvu. To jest dug i težak proces, ali nije i nemoguć. S pravilnom kulturnom i obrazovnom politikom možemo doći do toga. Na jednak način kako smo u ovih 30 godina od samostalnosti Hrvatske sistematski uništili kroz obrazovanje, medije i državnu politiku ulogu umjetnosti u društvu i percepciju njezine važnosti, tako isto možemo i reverzibilizirati taj proces i vratiti joj važnost koju zaslužuje. Kad se promijeni svijest u društvu prema umjetnosti bit će i više prilika za normalno funkcioniranje umjetnika, rekao nam je Pavelić u ovom tekstu.
Dodao je i kako su su samostalni umjetnici bili potpuno protuzakonito i protuustavno na antirecesijskim mjerama, ali i kako malo njih ima novca sa strane za uplaćivanje u treći mirovinski stup.