Jedan od najčešćih upita koje nam čitatelji šalju jest pitanje odabira “najpovoljnijeg datuma za ulazak u mirovinu”. Ta pitanja su se intenzivirala u proteklih nekoliko mjeseci, vjerojatno zato što mirovinska reforma još više zbunjuje ljude oko toga što je najpovoljnije za njih. Budući da je svaki slučaj duboko individualan i ovisi isključivo o o vašem radnom stažu, pitali smo HZMO što najčešće savjetuje budućim umirovljenicima kada im dođu s takvim upitima.
Foto: Koji datum odabrati? | Pixabay
Odabir datuma umirovljenja, kao prvo, trebao bi biti datum koji odabire umirovljenik po svojim uvjetima. Ovdje ne govorimo o radnicima koji su otjerani u prijevremene mirovine; oni luksuz ovog odabira najčešće neće ni imati.
Dakle, imate šezdesetak godina i razmišljate o odabiru datuma za mirovinu? Na pravom ste mjestu.
U zadnjih nekoliko mjeseci, umirovljenici diljem Hrvatske nam šalju upite s nekoliko njihovih osnovnih podataka (dob, mjesto, koliko radnog staža imaju) te nas pitaju koji datum bi bio najpovoljniji za njih za ulazak u mirovinu.
Budući da je izračun mirovine dosta kompleksan jer ovisi o svakoj i najmanjoj promjeni u vašem radnom stažu (čak i povišica od 10 kuna ulazi u formulu), ne možemo dati baš posve precizan odgovor. Najčešće takvim umirovljenicima savjetujemo da odu u lokalni HZMO te da tamo zatraže informativni izračun mirovine. HZMO, između ostalog, služi i kao savjetodavna ustanova građanima te smo ih pitali što najčešće savjetuju umirovljenicima koji su na pragu mirovine.
1. pravilo – Ako možete, radite što duže
Ovo bi samo po sebi trebalo biti očito. Recimo da imate dva kandidata za mirovinu koji su tijekom radnog vijeka imali podjednaku plaću. Onaj koji će u mirovinu s 38 godina radnog staža, imat će nešto manju mirovinu od onog koji će u mirovinu s 39 godina radnoga staža.
“Osiguranicima koji u mirovinu odlaze prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a ne nekom od posebnih propisa, najčešće savjetujemo što duži ostanak u svijetu rada jer to osigurava i veću mirovinu. Kod osiguranika često prevladava pogrešna predodžba o tome da će se prijevremena starosna mirovina povećati navršenjem godina života uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, no prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ta mogućnost ne postoji”, stoji u odgovoru HZMO-a.
Prijevremena mirovina će vam trajno umanjiti iznos mirovine (do 18 posto za pet godina prijevremenog umirovljenja, prema mirovinskoj reformi koja stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine).
Stoga, iz HZMO-a osiguranicima savjetuju izbor starosne mirovine ako im okolnosti omogućavaju. Drugim riječima, radite što duže.
2. pravilo – Informirajte se o potencijalnom iznosu mjesečne mirovine
Prije podnošenja samog zahtjeva za ostvarivanja prava na mirovinu, uputno je napraviti i besplatan informativni izračun vaše buduće mirovine.
To možete napraviti preko Korisničkih stranica HZMO-a (www.mirovinsko.hr) ili preko sustava e-Građani.
“Dakle, osiguranik može 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva obavijestiti HZMO o namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu radi kompletiranja i kontrole podataka o stažu osiguranja i plaći, odnosno osnovici”, kažu iz HZMO-a.
Napomena: navedena obavijest ne smatra se zahtjevom za priznanje prava na mirovinu.
Preko navedenih sustava, osiguranik ima mogućnost informativnog izračuna mirovine na temelju podataka kojima HZMO raspolaže.
Moguće je zatražiti izračun mirovine i na licu mjesta (područne službe i uredi HZMO-a), ali u tom slučaju će vas izračun koštati 70 kuna.
Ako vam brojke odgovaraju i odlučite se stupiti u mirovinu – potrebno je ispuniti tiskanicu Obavijest o namjeru podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu mirovinu. Ona se također nalazi na internetskim stranicama Zavoda.
Njoj je potrebno priložiti:
- ovjerenu presliku radne knjižice
- izjavu, odnosno, dokaze o stažu osiguranja ostvarenom u inozemstvu ako je osiguranik radio u inozemstvu
- druge dokaze o stažu koji nije u potpunosti utvrđen ili upisan u radnu knjižicu
3. pravilo – Vodite brigu o vlastitim podatcima
Preko Korisničkih stranica Zavoda, između ostaloga, možete ostvariti uvid u vlastite podatke o stažu, plaći, prijavama i odjavama s osiguranja. Drugim riječima, moći ćete vidjeti ono što sustav već o vama zna.
Možete čak i kreirati elektronički zapis o radnopravnom statusu (takozvana e-radna knjižica) koji sadrži podatke o prijašnjem i trenutačnom statusu u elektroničkom formatu. Njega je moguće isprintati ili poslati elektroničkom poštom.
“Stoga koristimo ovu priliku i pozivamo čitatelje da postanu korisnici elektroničkih usluga Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kao i cjelokupnog sustava e-Građani”, kažu u HZMO-u.
4. pravilo – Prije ili poslije mirovinske reforme?
Ovo pitanje se tiče vrlo male skupine umirovljenika koji dvoje između toga da u mirovinu odu sada, ili za nešto više od mjesec dana kada bi mirovinska reforma trebala stupiti na snagu.
I HZMO odogovor na ovo pitanje smatra preuranjenim:
“Što se tiče mirovinske reforme, budući da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju još nije stupio na snagu, preuranjeno je dati precizan odgovor na Vaše pitanje”, kaže HZMO.
Ono što se ipak može naslutiti je sljedeće:
Majkama (i očevima koji su možda koristili rodiljni dopust), više će se isplatiti odlazak u mirovinu nakon što mirovinska reforma stupi na snagu. To jest, ukoliko odredba o tome da će majke dobiti po šest mjeseci staža za svako rođeno (ili posvojeno) dijete zaživi.
Recimo da imate majku troje djece koja bi ovoga prosinca htjela u mirovinu i da ima 35 godina radnoga staža. Ukoliko svoj odlazak u mirovinu odgodi za samo mjesec dana, prilikom izračuna mirovine računat će joj se 36 i pol godina radnog staža. Samim time mirovina će joj biti veća, tako da joj se definitivno isplati pričekati mirovinsku reformu.
I dok će mirovinska reforma goditi u određenim slučajevima, ona bi mogla biti i dvojskeli mač zbog povećane penalizacije prijevremenog umirovljenja. Recimo da imamo primjer umirovljenika koji uskoro planira u prijevremenu mirovinu. Ovisno o tome koliko je njegova mirovina prijevremena (maksimalno je pet godina, tada je maksimalna i penalizacija), moguće je da će mu se više isplatiti odlazak u mirovinu u prosincu, a ne nakon mirovinske reforme.
