Od početka mjerenja vremenske prognoze, 2018. je bila četvrta najtoplija godina
Detaljno mjerenje vremenske temperature počelo je 1880. godine, a u tih gotovo 140 godina – prošla je bila četvrta najtoplija. Podatci pokazuju da je razdoblje od 2015. do 2018. najtoplije četverogodišnje razdoblje od početka mjerenja.
Foto: Unsplash
Klimatolozi su zaključili kako je protekla godina bila u prosjeku jedan celzijev stupanj viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Trend proteklih godina (od 2015. do 2018. godine) pokazuje da smo ušli u najtoplije četverogodišnje razdoblje od početka mjerenja, a znanstvenici upućuju da je to puno veći problem nego pojedinačna topla godina, pišu vijesti.hrt.hr.
“Stupanj zatopljenja tijekom protekle četiri godine bio je izniman, kako na kopnu tako i u oceanima”, rekao je glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas u Ženevi.
Čak 20 najtoplijih godina od početka mjerenja dogodilo se u protekle 22 godine, navode iz Svjetske meeteorološke organizacije. Osim njih, rezultate su objavili i iz NASA-e te iz Nacionalne uprave za oceane i atmosferu.
Gavin Schmidt, direktor NASA-ina studija za svemirske studije istaknuo je ključnu poruku – da se planet zagrijava te da su dugoročni trendovi vrlo snažni.
- 2016. – najtoplija godina od početka mjerenja
- 2015. – druga najtoplija godina od početka mjerenja
- 2017. – treća najtoplija godina od početka mjerenja
- 2018. – četvrta najtoplija godina od početka mjerenja
Međutim, promjene u temperaturi su samo dio priče – sve su uobičajeniji prizori ekstremnih promjena vremena, kao što smo nedavno mogli vidjeti -50 Celzija u Chicagu i 50 Celzija u Australiji. Prirodne katastrofe pogodile su mnoge zemlje diljem svijeta, a takvo divljanje vremena ima direktan utjecaj na ekosustave.
Kao objašnjenje za ekstremno hladno vrijeme u pojedinim krajevima svijeta, stručnjaci upozoravaju da su to moguće posljedice dramatičnih vremenskih promjena na Arktiku – koji se zagrijava trostruko brže od ostatka svijeta.
“Ono što se događa na polovima ne ostaje na polovima, nego utječe na vrijeme i klimu na zemljopisnim širinama na kojima žive stotine milijuna ljudi”, kaže Taalas.
