Od mirovina, doznaka i darova iz inozemstva u Hrvatsku uplaćeno 2,8 milijardi eura
Sve više novca naši građani primaju iz inozemstva za mirovine, a u Hrvatsku pristižu i doznake i darovi koje radnici šalju kući. Riječ je o ukupno dvije milijarde i 847 milijuna eura u prvih devet mjeseci 2023. godine, što je za 133,2 milijuna eura, odnosno pet posto, više nego 2022. u istom razdoblju. Novac koji tim putem stiže u Hrvatsku veći je od sredstava iz svih EU fondova.
Foto: Unsplash
Oko 200.000 umirovljenika u Hrvatskoj prima mirovinu iz inozemstva. Novac stiže iz 30 zemalja, od kojih su podaci Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje poznati za njih 19, jer ih 11 nema obvezu slanja takvih informacija, o čemu smo pisali ovdje. Samo iz Njemačke stiže čak 44 posto svih inozemnih mirovina pa je tako iz te zemlje 2022. godine uplaćeno 427.358.000 eura za 83.815 umirovljenika u Hrvatskoj.
Od mirovina, doznaka i darova stiglo 2,8 milijardi eura
Sve više novca naši građani primaju iz inozemstva za mirovine, a u Hrvatsku pristižu i doznake i darovi koje radnici šalju kući. Riječ je o ukupno dvije milijarde i 847 milijuna eura u prvih devet mjeseci 2023. godine, što je za 133,2 milijuna eura, odnosno pet posto, više nego godinu ranije u istom razdoblju. Tako je 2022. godine temeljem doznaka, darova i stranih mirovina u Hrvatsku stiglo čak 3,6 milijardi eura, a očekuje se da je u 2023. taj iznos premašen.
Usporedbe radi, ovaj novac koji se u Hrvatsku slije zahvaljujući stranim mirovinama, darovima i doznakama koje se šalju u Hrvatsku, veći je nego novac koji unutar jedne godine u Hrvatsku stigne iz svih fondova Europske unije, piše Dnevnik.hr.
Zarađuju sve više pa sve više novca šalju kući
Hrvatski radnici su od početka 2023. pa do kraja rujna u inozemstvu zaradili dvije milijarde i 247 milijuna eura, što je povećanje od nekih 6,6 posto u odnosu na isti period 2022, objavila je Hrvatska narodna banka. Općenito u posljednjih deset godina, otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, ova brojka snažno raste. Dobar dio tog novca vraćaju u svoju domovinu, kako to sve više čine i strani radnici kojih je sve više i u Hrvatskoj.
Snažan rast priljeva novca iz inozemstva na račune građana, prema objašnjenju HNB-a, ne odstupa značajnije od trendova proteklih godina, posebno uzmu li se u obzir inflacijska kretanja u zemlji i inozemstvu.
