Od čega umiremo? Bolesti krvožilnog sustava i rak uzrokuju 70 posto smrti
Bolesti krvožilnog sustava i rak vodeći su uzročnici smrtnosti u Hrvatskoj te su odgovorni za 69 posto smrti u protekloj godini. Na trećem su mjestu endokrine bolesti, na četvrtom nesretni slučajevi i nasilne smrti, a na petom mjestu bolesti dišnog sustava. Umrlo je više žena, a stariji od 65 godina čine 83,2 posto od ukupno 51.798 umrlih. Najnovije podatke o vodećim uzrocima smrtnosti ovih je dana objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Foto: Rawpixel
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2019. zabilježen je pad broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu. Umrlo je 51.798 ljudi, 908 manje nego lani. Prvi uzrok smrti su bolesti cirkulacijskog sustava, od kojih je umrlo 22.020 osoba. Od novotvorina, druge po redu skupine bolesti vodećih uzroka smrti, umrlo je 13.718 osoba. Tri četvrtine svih uzroka smrti u Hrvatskoj je iz ove dvije skupine bolesti, a preostale smrti odnose se na bolesti endokrinog sustava, ozljede i otrovanja, bolesti dišnog sustava i druge.
Podaci su to Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, objavljeni u Izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2019. godini.
Slika gotovo jednaka i kod muškaraca i kod žena
Uz bolesti cirkulacijskog sustava i novotvorina kao vodećih uzroka smrtnosti u tri četvrtine slučajeva, od endokrinih bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma umrle su 4.034 osobe po čemu su treći uzročnik. Na četvrtom mjestu su ozljede, trovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka od kojih je lani umrlo 2.814 osoba. Slijede bolesti dišnog sustava koje su uzrokovale 2.313 smrtnih ishoda. Od bolesti probavnog sustava umrle su 2.172 osobe.
Od duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja umrlo je 1.348 osoba, a jednak broj zabilježen je u u slučaju bolesti živčanog sustava. Od bolesti genitourinarnog sustava preminule su 1.182 osobe.
Prema poretku uzroka smrti po skupinama bolesti kod muškaraca su prve cirkulacijske bolesti, zatim slijede novotvorine, endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma, ozljede i trovanja te bolesti dišnog sustava.
Na prvom mjestu uzroka smrti prema skupinama bolesti kod žena su bolesti cirkulacijskog sustava, zatim slijede novotvorine, endokrine bolesti, ozljede i trovanja, te bolesti dišnog sustava.
Od ukupno 51.798 umrlih u 2019. godini 25.356 ili 49,0% odnosilo se na muške, a 26.442 ili 51,0% na ženske osobe.
Deset vodećih uzroka smrtnosti
Najviše osoba umrlo je od ishemijske bolesti srca (7.965) i cerebrovaskularnih bolesti (5.180). Slijede šećerna bolest (4.017) i hipertenzija (3.789) koja je sada četvrti uzrok smrti, rak bronha i pluća (2.874) peti, a rak debelog crijeva (2.095) ostao je na šestom mjestu. Na sedmom mjestu i ove godine ostaje kronični bronhitis, emfizem i astma (1908), na osmom se pojavljuje ateroskleroza (1.180), na devetom kronične bolesti jetre (967), a desetom rak prostate (807).
Umrli prema dobi i spolu
U Hrvatskoj je u 2019. godini umrlo 43.108 osoba u dobi od 65 i više godina, koji čine 83,2 posto ukupno umrlih. Raspodjela prema spolu u 2019. godini pokazuje da su žene zastupljenije u ukupnom broju umrlih, a naročito u dobnoj skupini iznad 65 godina, dok je muškarca više u dobi od 0 do 64 godine.
Među starijima od 65 godina, 46 posto umrlih je od cirkulacijskih bolesti, 23 posto od karcinoma, 8,6 posto od endokrinih bolesti, a gotovo 5 posto od bolesti dišnoga sustava.
Među nasilnim smrtima čak 582 samoubojstva
U 2019. godini u Hrvatskoj su zabilježene 2.813 nasilne smrti, od čega ih je 2.114 nastalo nesretnim slučajem, 582 samoubojstvom, a 32 ubojstvom.
Među nesretnim slučajevima najučestalije su smrti zbog padova (1.253) i prometnih nesreća (356), zatim slijede otrovanja (98), ugušenja (82) i utapanja (78).
Nasilne smrti u dobi od 0 do 64 godine imaju udio od 11,8% u svim uzrocima smrti i treći su uzrok smrti, dok su u dobi iznad 65 godina s udjelom od 4,1 % na petom mjestu među vodećim uzrocima smrti.
Izvješće HZJZ-a o umrlim osobama u 2019. možete pogledati u dokumentu ispod teksta.
Loading...
Reload document 
Open in new tab
