Obrtnik ste i zanima vas kada morate u mirovinu i što nakon nje? Ovo su opcije!
Mora li obrtnik u mirovinu kada navrši 65 godina, može li nastaviti raditi i istovremeno primati mirovinu, koja su prava drugačija nego ostalim radnicima te kakve su mu opcije? Odgovore smo potražili u Zavodu za mirovinsko, Ministarstvu rada te Hrvatskoj obrtničkoj komori.
Ilustracija: Rawpixel
Hrvatska u ovom trenutku isplaćuje 34.729 obrtničkih mirovina. Sve one u prosjeku za 30 godina radnog staža iznose 2.377 kuna. Dvije trećine njih su starosne mirovine koje iznose oko 200 kuna više za dvije godine duljeg rada. Preostali dio podjednako čine prosjeka niže invalidske i obiteljske mirovine obrtnika. Trenutno posluje oko 89.000 obrta.
Biti istovremeno i poslodavac i radnik u jednoj osobi stvara ponešto drugačiji zakonski okvir rada i umirovljena ako imamo obrt. Najčešća nedoumica s kojom se obrtnici susreću jest moraju li, kada napune 65 godina, staviti ključ u bravu i po sili zakona otići u mirovinu? Srećom, odgovor je da ne moraju.
Nema zapreke za rad obrtnika i nakon 65. godine
“Osiguranik ima pravo na starosnu mirovinu kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu ostvaruje se na temelju zahtjeva osiguranika. Mirovinskim propisima ne propisuje se obveza prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti, već samo uvjeti i način ostvarivanja prava na mirovinu. Stoga, nema zapreke za rad obrtnika i nakon 65. godine života, odnosno nakon navršene propisane dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu” – kažu nam iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Prema propisima o radu, jedan od razloga prestanka ugovora o radu je i situacija kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža, osim ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore. No, kod obrta se ne radi o dvostranom ugovornom odnosu na osnovi ugovora o radu te je upis obrtnika u obrtni registar statusno pitanje. Zakonom o obrtu nije propisano da obrt prestaje po sili zakona s navršenih 65 godina života, pojasnili su nam iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Dobra vijest je i da, ako obrtnik nastavi raditi nakon propisane starosne dobi za mirovinu, poput svih ostalih radnika, dobiva bonifikaciju. Uvjet za to je da ima najmanje 35 godina mirovinskog staža pa mu se onda za svaki mjesec duljeg ostanka na tržištu rada mirovina povećava za 0,34 posto, a najviše za pet godina, što u konačnici donosi do 20,4 posto veću mirovinu.
Ne mogu, poput ostalih, raditi i primati mirovinu
Međutim, negativna strana obrtničkog rada i umirovljenja jest da obrtnici ne mogu istovremeno primati mirovinu i raditi do polovine radnog vremena, kao što ta opcija postoji i za ostale kategorije umirovljenika.
“Prema pozitivnim propisima iz mirovinskog osiguranja, ne postoji mogućnost da osoba osigurana na mirovinsko osiguranje temeljem obrta nastavi obavljati obrt i ostvari pravo na starosnu mirovinu, kao i da tijekom korištenja prava na starosnu mirovinu započne obavljati obrt bez obustave isplate mirovine” – zaključuju iz HZMO-a.
Iz Ministarstva ističu da obrtnici ne mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu bez prestanka obavljanja djelatnosti na temelju kojega postoji obveza osiguranja. To znači da obrtnik ne može ostvariti pravo na mirovinu sve dok ne prestane s obavljanjem obrta.
Hrvatska obrtnička komora nipošto nije zadovoljna ovakvim nejednakim položajem obrtnika i radnika koji mogu raditi i primati mirovinu, bilo da nastavljaju biti zaposleni temeljem izmijenjenog ugovora o radu ili počnu raditi za vrijeme mirovine. Iz HOK-a nam kažu da na taj problem Vladu upozoravaju već godinama. Zahtjev za izjednačavanjem prava obrtnici su uputili i sredinom prošle, za njih vrlo kritične korona godine koja se nastavlja i u 2021.
HOK: Obrtnik ne može imati manja prava od radnika
Obrtnici traže da se Zakonom o mirovinskom osiguranju dozvoli obavljanje obrta uz korištenje prava na mirovinu, jer obrtnik kao poslodavac ne može imati manja prava od radnika koje zapošljava i za koje svojim radom otvara radna mjesta. Pritom nude rješenje da obavljanje obrta uz mirovinu bude drugi dohodak.
Zanimljivo je kako država potiče dulji ostanak na tržištu rada, ali ne regulira status radnika starijih od 65 godina. Naime, u slučaju bolovanja, naknada plaće ne ide više na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, nego na teret poslodavca. Ako je riječ o vlasniku obrta, on sam sebi mora isplatiti plaću za vrijeme bolovanja kao obveznika uplate doprinosa.
Država tako ne priznaje jednaka prava radnicima mlađim i starijim od 65 godina, što predstavlja diskriminaciju po godinama te ujedno destimulira samozapošljavanje i zapošljavanje osoba starijih od 65. Iz HOK-a traže jednako priznavanje prava na bolovanje obrtnicima kao poslodavcima i radnicima u dobi iznad 65 godina, kao i mlađim osobama.
Jednako tako, u slučaju bolovanja obrtniku se tek nakon 42. dana priznaje pravo na oslobađanje od plaćanja doprinosa i pravo na naknadu za bolovanje, iako onu kroz to razdoblje nemaju prihode ako rade sami. Hrvatska obrtnička komora traži da se se ta granica pomakne na 14 dana.
Domaća radinost, sporedno zanimanje, pomaganje…
Iz HOK-a pak ističu da trenutno postoji nekoliko opcija rada uz primanje mirovine kao što su domaća radinost kod kuće te sporedno zanimanje kod kuće, odnosno kod naručitelja usluge (obavljanje uslužnih djelatnosti). Moguće je i pomagati u obrtu obrtniku članu obiteljskog kućanstva, uz već poznato zapošljavanje kod poslodavca najviše do polovine punoga radnog vremena. Neki obrtnici stoga po odlasku u mirovinu prebacuju obrt na člana obitelji pa nastavljaju raditi kao zaposlenici.
Dodajmo i da vlasnik obrta stariji od 65 godina s manje od 15 godina staža ne može istovremeno primati ni novu nacionalnu naknadu za starije osobe, iako nema poslovnih aktivnosti ni prihoda te živi sam. Navedeno pravo može ostvariti tek nakon što odjavi obrt.
