Obiteljski umirovljenici radit će već od ovog ljeta! Ide i amandman protiv smanjenja najnižih mirovina
Vlada je u javno savjetovanje pustila prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju kako bi umirovljenicima u obiteljskoj mirovini po hitnom postupku omogućila rad do polovine radnog vremena. Pitali smo HSU-ovog saborskog zastupnika Silvana Hrelju kada se očekuje da će oni doista i moći početi raditi, ali i što će biti s korisnicima najnižih mirovina koja se u slučaju rada umanjuje za prosječnih 600 kuna.
Ilustracija: Rawpixel
Više od 215 tisuća građana u obiteljskoj mirovini već ovoga ljeta dobit će mogućnost rada do polovine radnog vremena uz zadržavanje isplate cijele mirovine. Koliko im ta opcija, za koju su dosad bili zakinuti u odnosu na ostale umirovljenike, znači, govori već podatak kako je u 93 posto slučajeva riječ o udovicama koje same preživljavaju s prosječne 2.094 kune, većinom nekoliko stotina kuna ispod toga iznosa.
U tijeku je javno savjetovanje u kojem s komentarima i prijedlozima mogu sudjelovati i građani, a zakonske izmjene bit će donesene po hitnom postupku. Saborskog zastupnika Silvana Hrelju pitali smo znači li to da će obiteljski umirovljenici šansu za rad dobiti već ovo ljeto.
Zašto ne iskoristiti sezonu i otvaranje u pandemiji?
“Da! Zakon se donosi po žurnom postupku, što znači da će on biti usvojen do 15. srpnja. Zašto ne bismo iskoristili turističku sezonu i nedostatak radne snage, kao i otvaranje u pandemiji. Umirovljenici u obiteljskoj mirovini će pritom napokon moći zaraditi koju kunu više. Nije im ni to dovoljno, ali je veliki pomak na bolje” – rekao nam je Hrelja.
Da je tomu tako dalo se već iščitati iz samog prijedloga izmjena ZOMO-a u kojem Vlada pojašnjava kako već u ovoj godini očekuju zapošljavanje oko 1.100 obiteljskih umirovljenika. Iduće bi ih godine prema sadašnjoj procjeni bilo 3.200, a godinu dana kasnije 4.100 umirovljenika.
Vlada će na taj način makar djelomično već ove sezone nadomjestiti kronični nedostatak radne snage u turizmu, a popunit će malo i državnu kasu dodatnim uplatama za mirovinsko osiguranje.
No, ostaje problem umirovljenika s najnižom mirovinom, a kojima se u slučaju rada ona umanjuje za prosječnih 600 kuna. Hrelja je obećao da će uz prijedlog zakonskih izmjena dati amandman kako do toga više ne bi dolazilo.
Amandman da se najniže mirovine ne umanjuju
“Idem s amandmanom! Svakako to treba ispraviti i ljudima u slučaju rada ostaviti najnižu mirovinu. Država tu neće biti na nekom gubitku jer se radi o manjem broju među zaposlenim umirovljenicima. Njima pak tih 600 kuna razlike jako puno znači” – kaže Hrelja.
Na pitanje misli li da će Sabor to uvažiti, odgovara:
“U novim odnosima s Vladom trebalo bi se uvažiti partnera i ovakav zahtjev” – smatra Hrelja.
Naime, više od tisuću umirovljenika s najnižom mirovinom ostalo je lani bez jednog njezinog dijela kada su se zaposlili. Treba naglasiti da se ne umanjuju sve mirovine u slučaju rada, nego samo one određene kao najniže, jer država na njih uplaćuje razliku od osnovne mirovine ostvarene temeljem plaća i doprinosa do one najniže. Takva razlika u prosjeku iznosi oko 600 kuna te predstavlja veliki gubitak za umirovljenika-radnika, bez obzira na dodatni prohod od rada. Država je dosad bila uvjerenja da su ti umirovljenici već nagrađeni pa im u slučaju rada ostavljaju samo osnovnu mirovinu, smatrajući valjda kako im je ona uz dodatni prihod dostatna za život. No, sada se i tih 270 tisuća kojima je rad najpotrebniji imaju čemu nadati, jer svaki peti umirovljenik živi od najniže mirovine koja u prosjeku iznosi svega 1.737. A svakako da će ih bez umanjenja mirovine u slučaju rada raditi još i više.
