O našoj sudbini odlučit će prosječni hrvatski birač. Ovo je njegov profil!
Prosječni hrvatski birač odlučit će o sudbini naše zemlje na nadolazećim predsjedničkim izborima. On je muškarac stariji od 50 godina, najčešće umirovljenik ili zaposlen u javnom sektoru. S druge strane, domaćice i studenti puno manje izlaze na izbore…
Ministarstvo uprave objavilo je da Hrvatska ima 3.854.747 birača koji će moći birati budućeg predsjednika već u prvom krugu izbora ove nedjelje, 22. prosinca. Veći je to broj nego na svibanjskim europskim izborima, ali i na predsjedničkim izborima prije pet godina. Od ukupnog broja imamo 3.677.904 birača s prebivalištem u Hrvatskoj po općinama i gradovima. Bez prebivališta u Hrvatskoj je 176.843 registriranih.
A kako među tih 3,8 milijuna izgleda prosječni birač? On je muškarac, stariji je od 50 godina i ima najčešće završenu srednju školu. Također, vrlo često dolazi iz manjeg naselja, umirovljenik je ili zaposlen u javnom sektoru. Barem tako proizlazi iz posljednjeg istraživanja CRO Demoskopa za RTL televiziju.
Iz toga proizlazi da predsjednički kandidati mogu računati na glasove umirovljenika i zaposlenih u javnom sektoru. Pritom, već je poznato kakve su preference i jednih i drugih. Oni svoj glas najčešće daju jednom od dva vodeća kandidata ispred dvaju vodećih političkih stranaka, HDZ-a i SDP-a. Pritom, češće biraju desnicu.
S druge strane, kućanice i studenti rjeđe izlaze na izbore. No, ako žele promjenu, odnosno odmak od dvije ustaljene političke struje, morat će to učiniti ili “zauvijek šutjeti”.
Razlika u odnosu na europske izbore je u 11.000 građana koji su se izjasnili da će glasati za liste država u kojima žive i jednako toliko novih koji su izvadili osobnu iskaznicu s prebivalištem u inozemstvu, piše RTL. Predsjednika ili predsjednicu birat će i u Njemačkoj gotovo 30.000 građana, a u Bosni i Hercegovini triput više.