NU2: Dalija Orešković protiv rada do 67. godine, Stanković se nije složio s njom
Dalija Orešković kao nedostatke mirovinske reforme ističe rad do 67. godine, penalizaciju prijevremenih umirovljenika, ali i povlaštene mirovine u koje se njome ne dira. Također, ističe kako su članovi radne skupine za Vladu činili samo nekakvu formu, jer nisu uvažene njihove osnovne primjedbe. Održani prosvjed sindikata i umirovljenika stoga je podržala. Svoje mišljenje iznio je i poznati voditelj.
Dalija Orešković Snimak zaslona/HRTi
Ulazak u politiku i političko djelovanje na “lijevom centru” najavila je, gostujući u HRT-ovoj emisiji “Nedjeljom u 2”, bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Dalija Orešković. Na pitanje Aleksandra Stankovića, progovorila je i o mirovinskoj reformi, pri čemu je podržala subotnje prosvjednike te osudila produljenje rada do 67. godine, pri čemu se ona i poznati voditelj nisu složili u mišljenjima.
Kao glavni problem reforme, uz rad do 67. godine, istaknula je strogo kažnjavanje prijevremenih umirovljenika, a kao glavnu “boljku” mirovinskog sustava – povlaštene mirovine.
Stanković: ‘Neće imati tko uplaćivati mirovine’
“Načelno mogu reći da podržavam prosvjed koji je održan. O problemima predložene mirovinske reforme ovih dana su govorili brojni ekonomski stručnjaci. Čini mi se da je potrebno istaknuti dodatno dvije stvari. Kada je izložila ovu mirovinsku reformu, Vlada zapravo nije uvažila niti osnovne primjedbe članova radne skupine koji su sudjelovali u kreiranju ovih rješenja, što zapravo govori o tome da su sve radne skupine Vladi samo nekakva forma, bez da im se da onaj značaj kakav bi takva tijela trebala imati. Drugi problem je, u čemu su svi članovi te radne skupine suglasni, što se ni na koji način nismo dotakli pitanja povlaštenih mirovina” – rekla je Dalija Orešković.
Pojasnila je, kada je o mirovinama prema posebnim propisima riječ, kako je osnovni problem neodrživosti ili upitne održivosti mirovinskog sustava upravo veliki broj korisnika čije mirovine ne proizlaze iz staža i uplaćenih sredstava u sustav za vrijeme rada.
Orešković je jasno rekla da smo, naravno, svi protiv toga da se odlazak u mirovinu povisi sa 65 na 67 godina, s obzirom da je i životni vijek naših građana nešto malo niži od prosjeka Europske unije. Međutim, Aleksandar Stanković kontrirao joj je rekavši da on nije protiv, jer smatra da neće imati tko uplaćivati u mirovinske stupove uz veliki odljev građana u inozemstvo i lošu demografsku sliku. Voditelj je istaknuo i slučaj svoga gosta, dr. Josipa Paladina koji bi radio i sa 67, slažući se ipak da to ne bi trebalo jednako vrijediti za sve.
Radnici će radije ići van, nego raditi za ovakav sustav
Bivša povjerenica za sukob interesa istaknula je pak primjere u kojima poslodavac tjera radnika u prijevremenu mirovinu, zato što ga se želi riješiti te zanimanja u kojima su radnici uistinu izrabljeni i nisu fizički u mogućnosti.
“Penalizira ih se što neće otići u mirovinu sa 67 godina. To je ono što je zapravo loše. Umjesto toga, možda bi bilo dobro stimulirati dodatno većom mirovinom one koji uspiju izdržati do kraja i liberalizirati tu granicu za one koji se fizički osjećaju sposobno i imaju specifična znanja, ali takvih je manje” – poentirala je Orešković.
Ponovila je važnost da se dotaknu povlaštene mirovine, između ostalog i braniteljske.
“U ovakvoj strukturi, oni koji su radno aktivni i proizvodno aktivni, a vide kuda njihov novac odlazi i kako se ne koristi u nekakve razvojne projekte, reći će: ‘Pa neću svoj život uludo utrošiti u to da me danas- sutra pod stare dane čeka bijeda i vrlo neizvjestan sustav socijalne sigurnosti, zdravstvene zaštite i svega onoga što će ti u kasnijoj životnoj dobi trebati, idem radije u bijeli svijet gdje su ta osnovna ljudska prava zajamčena'”- slikovito je zaključila Dalija Orešković.
