Novo istraživanje otkriva koja skupina ljudi najmanje brine zbog koronavirusa
Istraživači Oxforda u ime američkog Gerontološkog društva proveli su vrlo opsežno istraživanje o brigama i ponašanjima uslijed epidemije koronavirusa među mlađim i starijim muškarcima i ženama. Rezultati su početkom lipnja objavljeni u časopisu “The Journals of Gerontology” te pokazuju vrlo zanimljive zaključke kada je o umirovljeničkoj populaciji riječ, pogotovo među muškarcima.
Foto: Rawpixsel
Kada je riječ o posljedicama oboljenja od koronavirusa, stariji muškarci spadaju u najranjiviju skupinu. Međutim, ujedno su najmanje zabrinuti zbog epidemije od svih demografskih skupina te najmanje mijenjaju svoje ponašanje u danoj situaciji. Pokazuju to rezultati najnovijeg istraživanja koje su proveli liječnici s Oxforda u ime američkog Gerontološkog društva. Istraživači zaključuju kako je upravo starije muškarce potrebno više educirati da bi što bolje shvatili rizike obolijevanja od COVIDa-19.
Ne brinuti previše je dobro, ali…
Mjere za prevenciju širenja zaraze odnosile su se na sve dobne skupine, no one najranjivije trebale bi posebno voditi računa o svom zdravlju. Upravo je u SAD-u preko 80 posto žrtava koronavirusa starije od 65 godina, među njima najviše muškaraca, a takav je postotak sličan i u svim drugim zemljama, odnosno svuda je veći od 50 posto. Primjerice, 83 posto umrlih u Italiji su stariji od 60, a njih 80 posto su muškarci. Očekivalo bi se stoga da oni najviše i paze, ali navedeno istraživanje, objavljeno u časopisu “The Journals of Gerontology“, pokazuje upravo suprotno.
“Ne samo da stariji muškarci iskazuju manje negativnih emocija u svakodnevnom životu, nego oni manje brinu i imaju manje PTSP simptoma nakon prirodnih katastrofa i terorističkih napada… U uobičajenim okolnostima ne brinuti previše o problemima je zapravo jako dobro. Svakodnevica je vjerojatno puno svjetlija ako brinemo manje, no kad je COVID-19 u pitanju, manje brige moglo bi značiti i manje zaštitnih mjera i nužnih promjena u ponašanju” – mišljenja je autorica istraživanja dr. Sarah J. Barber, gerontologinja i psihologinja.
Manje brinuli i mijenjali ponašanje od ostalih
Uz navedeno, neki od razloga takvog pristupa starijih muškaraca bolesti leži u činjenici da su oni općenito već prihvatili vlastitu smrtnost, kao i da su odrastali u vremenima kada se živjelo teže, a navike, među kojima i one higijenske, su bile bitno drugačije.
Istraživanje je provedeno putem online upitnika krajem ožujka na uzorku od oko 300 osoba. Znanstvenici su istraživanje proveli na način da su podijelili sudionike u dvije dobne skupine, jednu od 18 do 35 godina i drugu od 65 do 81 godine te su ih zamolili da odgovore na upitnik o percepciji rizika, zabrinutosti i promjenama u svojem ponašanju, poput nošenja maski ili učestalosti pranja ruku u vrijeme pandemije koronavirusa. Pritom se zabrinutost smatra glavnim motivatorom promjena ponašanja u vezi našeg zdravlja.
Iako je 80 posto ispitanika promijenilo ponašanje i prilagodilo se novonastaloj situaciji, najmanje su to učinili stariji muškarci. Pokazali su i manju zabrinutost od ostalih, a dr. Barber smatra da ih ne treba poticati da više brinu, jer je zabrinutost povezana i s povećanim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti i lošijim mentalnim zdravljem. Rješenje stoga vidi u edukaciji o objektivnim rizicima.
