Novi Zakon o socijalnoj skrbi: Pomoć u kući bit će dostupna većem broju starijih osoba
Novi Zakon o socijalnoj skrbi donosi nekoliko važnih izmjena. Pomoć u kući sada će biti dostupnija većem broju starijih osoba, zbog povećanja cenzusa s 225 na 375 eura prihoda. Ukida se i djelomična obveza rada za opće dobro korisnika zajamčene minimalne naknade. Iz Centra za mirovne studije upozoravaju da se ovime najsiromašnije građane tjera da prisilno rade bez naknade i radničkih prava.
Pomoć u kući | Pexels
Izmjene Zakona o socijalnoj skrbi predstavio je Hrvatskom saboru ovoga tjedna ministar rada i mirovinskog sustava, Marin Piletić. Ublaženi su uvjeti za odobravanje socijalne usluge pomoć u kući većem broju starijih osoba. Uz povećanje osnovice za izračun iznosa drugih naknada u sustavu socijalne skrbi od 1. siječnja 2025., povećan je prihodovni prag za odobravanje usluge pomoći u kući s 300 posto na 500 posto osnovice, odnosno s 225 eura na 375 eura. Zajamčena minimalna naknada povećana je od 1. siječnja 2025. na 160 eura.
Najsiromašnije građane tjeramo da rade besplatno
Izmjena Zakona o socijalnoj skrbi obuhvaća i korisnike zajamčene minimalne naknade koji u nekim slučajevima bez nje više neće ostajati ako se ne odazovu radu za opće dobro bez naknade, o čemu smo više pisali ovdje. Ubuduće se, naime, neće morati odazvati korisnici koji to ne mogu zbog trenutačnog zdravstvenog stanja, kao ni korisnici usluge socijalnog mentorstva. O tome se raspravljalo ovih dana i na tematskoj sjednici saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.
Predstavnica Ministarstva rada Tanja Žaja istaknula je kako Zakon propisuje i iznimke od obveze sudjelovanja u radu za opće dobro. Uz postojeće, u aktualnim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi određuju se još neki izuzeci od obveze rada za opće dobro bez naknade, poput toga da se ne moraju odazvati korisnici zbog trenutačnog zdravstvenog stanja, kao ni korisnici usluge socijalnog mentorstva. Pri tome je uvažena preporuka Pučke pravobraniteljice da se propiše zaštita od gubitka prava ili smanjenja naknade zbog neodazivanja pozivu za rad za opće dobro bez naknade.
Žaja je navela kako je Ministarstvo rada provelo nekoliko anketa među jedinicama lokalne uprave i samouprave na koje se odazvalo preko 80 posto njih. Iznijela je podatak kako je potencijalni broj korisnika ZMN oko 45.000, dok je njih 18.000 radno sposobno.
– Rad za opće dobro propisuje obvezu rada bez naknade i on se odnosi uglavnom na naše najsiromašnije građane koje se tjera da besplatno rade 60 do 90 sati mjesečno. Ako se ne odazovu, ispadaju iz sustava socijalne skrbi, gube zajamčenu minimalnu naknadu koja iznosi 160 eura, upozorila je predstavnica Centra za mirovne studije Tea Radović.
‘Prisilan rad koji nije plaćen nikoga neće ohrabriti’
To je, upozorava Radović, prisilan rad. Propisuje se radna obveza, a kako taj rad ne podliježe odredbama Zakona o radu, znači da su za to vrijeme korisnici lišeni svih radničkih prava. Radović je kazala da oko 68 posto jedinica lokalne samouprave ne provodi tu mjeru. Analize su pokazale i da nije propisano ukupno trajanje rada pa tako negdje korisnici rade jedan mjesec, a negdje više mjeseci. Poslovi koji su obuhvaćeni radom za javno dobro su uređenje javnih površina, sakupljanje smeća, krčenje nerazvrstanih cesta, saniranje divljih odlagališta otpada i slično.
Istraživanje Centra za mirovinsko studije je ustanovio i da postoji diskriminacija na temelju zdravstvenog stanja. Nije propisano osiguranje u slučaju ozlijede na radu, neke općine i gradovi ne snose trošak prijevoza i prehrane, a temeljni problem ostaje prisilni rada najsiromašnijih članova društva.
– Rad koji nije plaćen, kojem nisu osigurana radnička prava, nikoga ne ohrabruje ni na što, unatoč izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi kojima se nastoji potaknuti radna aktivacija korisnika ZMN-a i njihovo uključivanje u tržište rada, kazala je Radović.
Raste socijalna pomoć za neke kategorije građana
Iznos zajamčene naknade povećava se za kućanstva s djecom sa samohranim roditeljima, trudnicama i rodiljama. Predlaže se povećanje sa 120 na 145 posto osnovice. Izmjenama i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi propisuje se priznavanje prava na jednokratnu naknadu posvojitelju za potrebe posvojenog djeteta, kao i rok od šest mjeseci od dana zasnivanja posvojenja u kojem posvojitelj ima pravo podnijeti zahtjev za priznavanje prava te iznos naknade od 1.327,23 eura. Raste i zajamčena minimalna naknada korisnicima naknade za redovno studiranje.
Omogućit će se lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme s 12 na 6 mjeseci.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
