Novi umirovljenici radili dulje za manje mirovine, analizirali smo zašto
Nikad manje novih umirovljenika nije bilo kao ove godine. Više od 22 tisuće građana koji su pravo na mirovinu stekli 2023. u prosjeku imaju više godina staža, ali mirovina im je ista kao i drugima, čak i manja. Starosne mirovine otkrivaju pravu sliku.
Foto: Pexels
Više od 22 tisuće građana otišlo je u mirovinu ove godine. Iako su radili gotovo dvije godine dulje i u umirovili se relativno kasno, sa 63 godine u prosjeku, mirovina im je jednaka kao i svim umirovljenicima. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosjek primanja izjednačen je svima na 414 eura. Sporan je radni staž, jer dok svi korisnici imaju 31 godinu rada iza sebe, novi umirovljenici radili su skoro 33 godine.
Tek manji dio odlazi u prijevremenu mirovinu
Mirovine bi, po logici, trebale već na račun staža biti malo veće, iako na njih utječe i visina plaće. Ono što bih moglo smanjiti primanja su penalizirane prijevremene mirovine, no prema podacima HZMO-a, tek se manji broj novih umirovljenika uopće odlučuje ranije umiroviti. Od 22.011 novopečenih korisnika, svega njih 2.774 otišlo je u prijevremenu mirovinu, a tu je još i sedam mirovina uzrokovanih stečajem poslodavca.
Međutim, prijevremene mirovine veće su od starosnih, jer su njihovi korisnici skupili više godina radnog staža, što i jest uvjeti za ranije umirovljenje. Oni imaju u prosjeku 433 eura i više od 37 godina staža. S druge strane, starosni umirovljenici imaju jako malo radnog staža.
Najviše nezaposlenih u 50-im i 60-im godinama života
U brojkama, starosna mirovina, u koju je otišla polovina (11.089) novih umirovljenika, iznosi također 414 eura. Međutim, znakovito je da je prosječan korisnik u 2023. u nju otišao s gotovo 65 godina starosti, ali sa niti 32 godine radnog staža. Takav podatak ukazuje na kasni ulazak u svijet rada, najčešće zbog studiranja, ali svakako ukazuje i da činjenicu da dobar dio “friških” umirovljenika godinama nije imao zaposlenje ili još gore, da su nezaposleni čekali dobni uvjet za odlazak u mirovinu.
Upravo na takav zaključak upućuju i najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji pokazuju najveću stopu nezaposlenosti upravo u 50-im i 60-im godinama života. Čak 36,5 posto nezaposlenih Hrvata upravo je ove životne dobi. Najviše nezaposlenih, 14.797 (14,3 posto) ima između 55 i 59 godina, 11.856 (11,4 posto) je u dobi između 50 i 54 godine, dok je starijih od 60 u evidenciji 11.175 (10,8 %).
Ni oni koji su radili 42 godine nemaju baš neku penziju
Prosjek novim umirovljenicima podižu dugogodišnji osiguranici koji su u mirovinu otišli sa 60 godina života i 41 staža. Takvih je dosad u 2023. nešto manje od tri tisuće, imaju više od 42 godine staža, a mirovina im je samo 535 eura, unatoč činjenici da su toliko radili. Među novim mirovinama prema općim propisima, imamo također i više od četiri tisuće obiteljskih mirovina sa 343 eura u prosjeku te oko tisuću invalidskih koje iznose 302 eura.
Zabrinjava i pad broja novih korisnika mirovina na godišnjoj razini. Naime, lani se u istom razdoblju do kolovoza umirovilo skoro 30 tisuća umirovljenika, što je 7.200, odnosno skoro četvrtina više. Brojka je prelazila 30 tisuća novih umirovljenika u kolovozu 2021., koliko ih je bilo i 2019., dok ih je 2020. bilo šest tisuća više nego sada.
