Novi ministar, tko god bio, mora se suočiti s ovih 5 gorućih problema mirovinskog sustava
Izbori su iza nas, a postizborna matematika je zasigurno na strani HDZ-a. Novi ministar rada i mirovinskog sustava, tko god bio, morat će se suočiti s ovih pet gorućih problema mirovinskog sustava!
Foto: Pexels
Novi ministar rada i mirovinskog sustava, zapravo cijela buduća Vlada, morat će napokon krenuti rješavati probleme u mirovinskom sustavu. Nije dovoljno u četiri godine vlasti poštovati zakon i provoditi usklađivanje mirovina koje rezultira s pedesetak kuna većom mirovinom po godini mandata, nego cijeli mirovinski sustav usmjeriti u nekom sretnijem pravcu.
Izbori su sada iza nas, građani su svoje rekli, a na političarima je da što prije sastave Vladu i krenu raditi svoj posao. Donosimo pet gorućih problema mirovinskog sustava s kojima se moramo uhvatiti u koštac već danas.
1. Male mirovine
Toliko očit problem, a političari ga nikad ne žele pogledati u oči. Uvijek će radije tražiti neku najsretniju moguću informaciju, izvući prosjek onih mirovina koje su dostojne, dok nitko s malim mirovinama ne želi imati posla.
Otprilike pola umirovljenika u Hrvatskoj (preko 600 tisuća građana) živi ispod ili vrlo blizu linije siromaštva. Kako tim ljudima pomoći? To će zasigurno biti skup i spor posao s kojim smo trebali krenuti jučer.
Model usklađivanja bi mogao biti izmijenjen jer on samo povećava razlike između siromašnih i bogatih. Ako je usklađivanje 1 posto, to znači da će onaj s mirovinom od 5.000 kuna dobiti 50 kuna, a onaj s 2.000 kuna će dobiti 20 kuna. Možda bi politika mogla smisliti neki način da oni s nižim mirovinama dobiju malo više, a onda kada većina bude iznad granice siromaštva mogu nastaviti po starom?
2. Obiteljske mirovine
I HDZ i SDP su u ovogodišnje izborne programe smjestili planove za obiteljske mirovine. HDZ obećava “pravedniji izračun”, dok će SDP vrlo vjerojatnije ići u žešću varijantu koja bi umirovljenicima omogućila zadržavanje cijele svoje mirovine i nasljeđivanje dijela mirovine pokojnog bračnog partnera.
Bilo kako bilo, nasljeđivanje obiteljskih mirovina nije pravilo, ali nije ni rijetkost u razvijenim državama Europske unije. Ako su naši umirovljenici, čak i bez te mogućnosti, među najsiromašnijim skupinama u cijeloj EU, vrijeme je da počnemo prakticirati neke prakse koje bi pomogle u borbi protiv siromaštva, najčešće starijih žena.
3. Povlaštene mirovine
SDP je jedva imao hrabrosti zadirati u sustav mirovina po posebnim propisima, a HDZ ih rijetko kada spominje. U kampanji donošenja mirovinske reforme brojni novinari su primijetili da se mirovine po posebnim propisima uopće ne spominju, a na njihova pitanja ministar Pavić je govorio kako će nakon prvog dijela mirovinske reforme uslijediti nekakva “analiza” mirovina po posebnim propisima.
Naravno, ništa se od toga nije dogodilo, ali građani moraju biti svjesni da je svaki sedmi umirovljenik na ovaj ili onaj način dobio mirovinu po posebnom propisu, tj. da mu je visina mirovine izračunata po posebnim privilegiranim pravilima.
4. Drugi stup
Korisno bi bilo napokon odlučiti što je s II. stupom. Mirovinska reforma je u jednom trenutku išla u pravcu koji bi praktično doveo do gašenja drugog stupa, a sada se ipak govori o njegovom jačanju.
Drugi stup možda je malo problematičan, zbunjujuć i nedovoljno jasno predstavljen građanima, a novi ministar bi trebao na jedan transparentan način građanima objasniti sve prednosti i nedostatke ovakvog modela mirovinske štednje.
5. Omjer radnika i umirovljenika
Omjer radnika i umirovljenika je grozan i on je uzrok većini problema u mirovinskom sustavu, počevši od malih mirovina pa sve do stabilnosti sustava. Naime, za isplatu mirovina nam je potrebno preko 40 milijardi kuna svake godine. Pola prikupimo od doprinosa, a pola mora dodati država.
Ministar zadužen za umirovljenike ujedno je zadužen i za radnike, a upravo na tom polju mora krenuti proces “ozdravljenja” mirovinskog sustava.
Naravno da se ovaj dio posla naslanja i na demografske politike bez kojih će mirovinski sustav teško naprijed. Podsjetimo samo da svake godine umre 15 tisuća ljudi više nego što se rodi i da nam stanovništvo zbog iseljavanja mladih ubrzano stari – sve su to stvari koje sporo uništavaju mirovinski sustav.
