Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović već je u prvim danima svog mandata kazao kako će mu prioritet biti uvođenje nacionalne mirovine. Radi se o mirovini za od 45-85 tisuća ljudi (ovisno o kriterijima), koji nemaju minimalnih 15 godina radnog staža za ostvarivanje prava na mirovinsko osiguranje. Prema najavljenom, prve isplate trebale bi biti za nešto više od godinu dana.
Ilustracija: Pixabay
Zakonodavni okvir nacionalne mirovine pripremit će se iduće godine, a prve isplate mogu se očekivati već 2021, piše vecernji.hr.
Od 40 do 85 tisuća potencijalnih korisnika
Uža radna skupina kojoj je nositelj Ministarstvo rada i mirovinskog sustava već neko vrijeme priprema podlogu za uvođenje nacionalne mirovine, a ministar Josip Aladrović kazao je da će radnu skupinu proširiti predstavnicima udruga umirovljenika, socijalnih partnera i akademske zajednice.
Podsjetimo, radi se o mirovini za ljude koji nisu ostvarili minimalnih 15 godina staža za ostvarivanje prava na mirovinsko osiguranje. Broj potencijalnih korisnika kreće se od 40 do 85 tisuća, ovisno o tome kako vladajući poslože kriterije za stjecanje prava na nacionalnu mirovinu. Prema nekim analizama, preko 90 posto njih su starije žene koje su po primanjima najugroženija skupina u društvu.
Koliko će nacionalna mirovina iznositi?
Aladrović je kazao kako je prvi korak utvrđivanje kriterija za obuhvat potencijalnih korisnika, a to će ujedno biti i prvi zadatak radne skupine. Zakonodavni okvir trebao bi biti dogovoren sljedeće godine, a prve isplate se mogu očekivati tek 2021.
Jedno od glavnih pitanja oko nacionalne mirovine doista će biti tko sve ima pravo na nju, a u obzir dolazi nekoliko varijanti. Moguće je da će ju dobiti svi stariji od 65 (ili 67 ako sindikalni referendum propadne) koji trenutačno nemaju pravo na mirovinu, a spominje se i uvođenje drugih kriterija temeljenih na imovinskom i dohodovnom cenzusu.
Za minimalnih 15 godina radnog staža prosječni umirovljenik dobit će 970 kuna. Ne bi bilo pošteno da ljudi koji su radili manje od minimalnih 15 godina dobiju više od tog iznosa, ali neće biti ni puno niža.
Nacionalna mirovina bi zamijenila socijalnu pomoć, a svi koji su na socijalnoj pomoći (a stariji su od 65/67) prešli bi na nacionalnu mirovinu.
Kada bi ona iznosila 800 kuna (koliko iznosi socijalna pomoć), a država bi ju platila za 85 tisuća korisnika, nacionalna mirovina “koštala” bi oko 800 milijuna kuna godišnje. Međutim, trenutačno se već iznos za tu namjenu troši na socijalnu pomoć, tako da bi stvarni trošak trebao biti manji od 800 milijuna kuna godišnje.
Na što su stručnjaci upozoravali oko nacionalne mirovine?
Jasna A. Petrović iz Sindikata umirovljenika zalaže se za uvođenje nacionalne mirovine gotovo 20 godina.
“Problem je što je Strategiju izradilo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a kao realizator je navedeno Ministarstvo rada, iako isplata nacionalne mirovine mora ići iz državnog proračuna; ona ne smije biti na teret mirovina stečenih radom, odnosno iz doprinosa”, kazala je nedavno.
Sindikat umirovljenika predložio je da nacionalna mirovina iznosi 1.312,50 kuna, tj. da ne bude niža od 35 posto bruto minimalne plaće, a uz taj prijedlog išla bi i “povišica” minimalne mirovine na 45 posto bruto minimalne plaće.
S druge strane, Predrag Bejaković s Ekonomskog instituta smatra da bi uvođenje nacionalne mirovine stvorilo određene probleme:
“Tko će uplaćivati doprinose ako će ionako dobivati mirovinu?”, kazao je.
Mišljenja je da nacionalna mirovina ne smije narušiti pravednost mirovinskog sustava, a najviše se boji situacija gdje je netko tko je radio 16, a netko 10 godina dobiju praktički istu mirovinu – u razlici od 50-ak kuna.
