Nove dvije mjere: Ovako HSU nastoji spasiti standard umirovljenika za vrijeme inflacije
Hrvatska stranka umirovljenika je predstavila još dvije mjere za ublažavanje negativnih posljedica na umirovljenički standard. Podaci o rekordnoj inflaciji su ih nagnali da od Vlade zatraže izmjenu članka 50. Zakona o zdravstvenom osiguranju te osnivanje Ureda pučkog/e pravobranitelja/ice za starije osobe.
Foto: Unsplash
Državni zavod za statistiku u srijedu je objavio kako je inflacija, odnosno rast cijena proizvoda i usluga, u srpnju iznosila 12,3 posto. S druge strane, umirovljenici još uvijek čekaju iznos srpanjskog usklađivanja mirovina, koje će sa zaostatkom početi primati od rujna. Prosječna je mirovina u lipnju iznosila 3.050,61 kunu bez međunarodnih ugovora. No, ne treba zaboraviti niti 277.652 korisnika najniže mirovine, koja je u prosjeku, s međunarodnim ugovorima, iznosila svega 1.836,08 kuna.
S obzirom na to da je udio prosječne neto mirovine u prosječnoj neto plaći u lipnju iznosio 39,67 posto i da je to premalo za očuvanje osnovnog životnog standarda, pogotovo uz rekordan rast cijena, Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) predstavila je još dvije od ukupno 19 mjera obuhvaćenih “Prijedlogom interventnih mjera za ublažavanje negativnog utjecaja inflacije na standard i položaj umirovljenika i starijih osoba u Republici Hrvatskoj”.
Izjednačiti umirovljene radnike s radnicima
Prva mjera tiče se izmjena članka 50. Zakona o zdravstvenom osiguranju. Naime, iako je umirovljenicima dozvoljena mogućnost rada do polovice radnog vremena, uz sva radnička prava i zadržavanje mirovine. No, sporni članak i dalje propisuje da “osiguranik koji je navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža osiguranja na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti, već na teret sredstava poslodavca, odnosno na teret sredstava osiguranika obveznika uplate doprinosa“.
– Dakle, nakon 42 dana bolovanja, do kada obvezu plaćanja naknade plaće ima poslodavac, za sve osiguranike plaćanje preuzima HZZO, ali se izrijekom isključuju zaposleni umirovljenici. Tim se člankom Zakona o zdravstvenom osiguranju izrazito diskriminiraju zaposleni umirovljenici, što je potvrdila i pučka pravobraniteljice RH u svom Izvješću, upozoravaju iz HSU-a i dodaju da su slučajevi zaposlenih umirovljenika na bolovanju rijetki, ali da je, bez obzira na to, protivno Ustavu diskriminirati jednu kategoriju radnika.
Naime, za vrijeme epidemije covida-19, obiteljski liječnici su mnogima propisivali bolovanje za vrijeme izolacije, no nakon izolacije HZZO im je odbio refundirati dio plaćem, upravo temeljem spornoga članka. Iz HSU-a još ističu da umirovljenici i dalje plaćaju proporcionalni dio zdravstvenog doprinosa, zbog čega predlažu izmjenu članka 50. i izjednačavanje zaposlenih umirovljenika sa svim drugim radnicima u Hrvatskoj.
Traži se pravobranitelj/ica za starije
Druga predložena mjera odnosi se na osnivanje Ureda pravobranitelja/ice za osobe starije životne dobi. Kako postoji Ured pučke pravobraniteljice ili pravobraniteljice za djecu, osobe s invaliditetom ili za ravnopravnost spolova, tako bi trebao postojati i Ured pravobranitelja/ice za osobe starije životne dobi.
– Umirovljenička i populacija osoba starije životne dobi čini trećinu stanovništva i ima tendenciju rasta. Logično je stoga da postoji puno pitanja pravnog karaktera, a i onih koja se tiču zaštite i ostvarivanja za njih specifičnih prava, na koja teško pronalaze odgovore. Mnoge institucije im te odgovore ne mogu pružiti, ističu iz HSU-a.
Otvaranje posebnog pravobraniteljskog ureda za starije osobe jedna je od dugogodišnjih neostvarenih želja i umirovljeničkih udruga. Iz HSU-a su prigrlili ovu ideju i traže njenu provedbu kako bi umirovljenici i starije osobe konačno dobile instituciju koja bi se bavila zaštitom i promicanjem njihovih prava.
