Nužnost inspekcijskih nadzora nad radom domova za starije i nemoćne osobe u Hrvatskoj nameće se zbog niza negativnih svjedočanstava korisnika, najčešće u privatnim, ali i u državnim ustanovama. A potonji su u znatno nepovoljnijem položaju, jer su kontrole u njima češće što ih stavlja pod povećalo javnosti. S druge strane, nadzor obavlja samo pet viših inspektora nad ukupno oko 4.700 pružatelja socijalnih usluga za djecu i starije osobe.
Izvor: Pixabay
Više od 16.000 umirovljenika živi u ukupno 145 domova za starije i nemoćne osobe, a njih više od 5.000 smješteno je u obiteljskim domovima i udomiteljskim obiteljima. Njihova ljudska prava prilikom pružanja tih usluga često se krše, a pučka pravobraniteljica Lora Vidović nenajavljeno je obišla domove i u njima uočila dva glavna problema; nedovoljan broj zaposlenih i nedovoljnu educiranost o ljudskim pravima, piše Dnevnik.hr.
Tako na 75 pacijenata dolazi jedna medicinska sestra, pri čemu se i krši pravo na privatnost osoba, jer se njega obavlja bez zatvaranja vrata ili navlačenja paravana. Također, djelatnici se prema korisnicima često odnose kao prema maloj djeci čime se krši njihov osjećaj dostojanstva. Nepravilnosti je mnogo pa tako ima slučajeva da se korištenje ventilatora u sobi naplaćuje po 120 kuna mjesečno, stariji su često u domove smješteni bez izričitog pristanka, a često im se uzima i cijela mirovina pa se razlika vraća nazad. O tim i drugim problemima Vidović je domovima i nadležnom ministarstvu uputila niz preporuka za njihovo rješavanje.
“Preporuke se najviše odnose na nedostatnu zdravstvenu zaštitu u domovima. Iako opću zdravstvenu skrb u načelu pružaju svi domovi, ginekološku i stomatološku nemaju, bilo da se radi o privatnom ili javnom domu. Naime, zubi se u domovima za umirovljenike ne popravljaju, nego vade”, izjavila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
Pravobraniteljica je na čitav niz nepravilnosti upozorila i na jučerašnjoj konferenciji „Ljudska prava nemaju rok trajanja – Život u domu za starije i nemoćne“ održanoj u Domu za starije Centar u Zagrebu.
Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, Nada Murganić za Dnevnik.hr ističe kako bi veći broj kadrova značio i veću cijenu smještaja, što nije opravdanje za ovakvu negativnu sliku. Naime, ekonomska cijena domova koje država sufinacira je oko 5.000 kuna, dok se korisnicima naplaćuje u prosjeku ispod 3.000 kuna, a ostatak plaća država. Upravo su zato privatni domovi stavljeni u neravnopravni položaj jer ne ostvaruju subvencije. Murganić je dodala kako inspekcijske nadzore i kontrole planiraju prenijeti na lokalnu razinu kroz iduće zakonske izmjene te da će se poraditi i na edukaciji zaposlenika oko ljudskih prava, premda su ona često determinirana objektivnim, stambenim okolnostima poput višekrevetnih soba.
Portal Mirovina.hr nedavno je istražio cijene državnih i decentraliziranih domova u Hrvatskoj, pri čemu je uočen njihov nesrazmjer. Tako osobe u jednom kraju Hrvatske za istu uslugu plaćaju i dvostruko više, nego u drugom.
