Niti polovica stanovništa Hrvatske nije priključena na sustav pročišćavanja otpadnih voda
Samo 43 posto stanovništva Hrvatske priključeno je na sustav pročišćavanja otpadnih voda, što je najniža razina u Europskoj uniji. Zastarjela kanalizacijska infrastruktura, posebno u velikim gradovima, jedan je od glavnih problema, dok mala mjesta dodatno otežavaju organizaciju pročišćavanja. Stručnjaci zaključuju da je hitno djelovanje i implementacija načela kružnog gospodarstva kako bi se poboljšala situacija u sektoru pročišćavanja otpadnih voda.
Voda | Foto: Unsplash / Andres Siimon
Prema podacima objavljenim u časopisu Hrvatske vode, samo 43 posto stanovništva Hrvatske priključeno je na sustav pročišćavanja otpadnih voda, dok je na sustav javne odvodnje priključeno 55 posto stanovništva. To predstavlja najnižu razinu priključenosti u Europskoj uniji.
Kako prenosi Index.hr, autori teksta s osječkog Građevinskog i arhitektonskog fakulteta, Marija Šperac, Dino Obradović i Luka Juretić, ističu da Hrvatska zaostaje za većinom zemalja unutar EU-a. Primjerice, Danska ima 92 posto priključenosti stanovništva na sustav odvodnje, dok se Hrvatska, zajedno s Rumunjskom, nalazi na dnu ljestvice EU-a po ovom kriteriju.
Kao jedan od ključnih problema, navodi se stara kanalizacijska infrastruktura, posebno u velikim gradovima, gdje su dijelovi mreže stariji od 50 godina. U časopisu se također navodi da je pročišćavanje otpadnih voda ključno za zaštitu okoliša i zdravlje stanovništva, ali da Hrvatska mora značajno investirati u svoju komunalnu infrastrukturu kako bi poboljšala postojeće stanje.
Uz to, izazov predstavlja i činjenica da u Hrvatskoj postoji više od 5.300 naselja s manje od 500 stanovnika, u kojima je teško uspostaviti organizirano pročišćavanje otpadnih voda. Imajući sve to na umu, stručnjaci zaključuju da je hitno djelovanje i implementacija načela kružnog gospodarstva kako bi se poboljšala situacija u sektoru pročišćavanja otpadnih voda.
