Ništa nije trulo u državi Danskoj: Donosimo 7 razloga zašto je ovo najsretnija zemlja na svijetu
Ljudi vole imati dobre nadimke za neke stvari. Svaki Hrvat zna o čemu se priča kada se spomene Lijepa naša. Danci imaju sličnu praksu, ako čitate njihovu literaturu sigurno ćete se susresti s riječju Danevang. Ta riječ zapravo izražava jednu ideju koja se ne može prevesti na druge jezike; označava određenu nostalgiju i ljubav prema zemlji. Imaju i neke druge nadimke koji se itekako mogu prevesti, primjerice Najstarija svjetska monarhija ili Najsretnija zemlja na svijetu.
Foto: Nyhavn, jedna ulica u Kopenhagenu | Pixabay
Nakon što su hrvatski nogometaši prije nekoliko dana porazili jedne vikinge (Island), ždrijeb je odlučio da se danas u 20.00 moramo susresti s drugim vikinzima – Danskom. Bilo koja zemlja će se morati namučiti s time da u kategoriji zanimljivosti pretekne Island zbog njegovih specfičnih geoloških obilježja, ali Danska je svjetski prvak u toliko mnogo stvari.
Ako pogledamo Svjetski indeks sreće koji objavljuje UN, Danska je uz druge skandinavske zemlje u samom vrhu. Stručnjak za “sreću” Meik Wiking dolazi iz Danske koja je čitavo prošlo desetljeće čvrsto stajala prva na Svjetskom indeksu sreće. Danas su treći, ali s minimalnim razlikama u odnosu na prve dvije zemlje – Finsku i Norvešku. Mnogo toga potječe iz dugogodišnje prakse koje Danci stoljećima njeguju. Zove se hygge (izgovara se Hu-gah) i to je još jedna danska riječ koju ne možemo prevesti. Hygge označava nekoliko osjećaja, udobnost, intimnost i toplinu.
Što se tiče samih geografskih obilježja Danske – ona je otprilike kao Slavonija. Prosječna nadmorska visina je tek 31 metar, a najveća “planina” im je Møllehøj. Visoka je 170 metara. Danska nije pretjerano velika zemlja, od bilo koje točke u državi treba vam najviše sat vremena automobilom kako bi došli do mora.
1. Hygge
Collinsov engleski rječnik proglasio je dansku riječ “hygge” za riječ 2016. godine. Ali što taj hygge koji su Danci brendirali kao svoj koncept znači u stvarnome svijetu? Budući da direktnog prijevoda nema, Danci su pokušali drugima objasniti što hygge sve podrazumjeva. To je osjećaj zajedništva i privrženosti, vrijeme koje provodimo s ljudima do kojih nam je stalo, bez stresa i velikih očekivanja. Hygge su svakodnevni trenutci mira i privatnosti. Uživanje u razgovoru s djecom, gotovo pa meditacijsko vrijeme koje umiruje čovjeka i odvraća ga od utrke za novcem, statusom i životnim poteškoćama.
Danci tako hyggaju svakodnevno, svjesno na dnevnoj bazi biraju trenutke kad se neće osjećati tjeskobnima oko (ne)posjedovanja i svih loših stvari u životu. To može biti i samostalna aktivnost, ali je puno češći oblik hygganja u društvu – kada su okruženi s ljudima do kojih im je najviše stalo. Danci vole i ne zamjeraju, oni prihvaćaju. Ako u Danskoj radite preko vikenda, smatrat će vas ludima. Oni cijene slobodno vrijeme i ciljano ga provode u zajedništvu.
2. Hrana i piće
Slatkiši su im hyggelige. Torta im je hyggeligt. Kava i čokolada također. Mrkva – i ne baš. Meik Wiking vjeruje kako je velika potrošnja kvalitetnog mesa, slatkiša i kave direktno povezana s konceptom hyggea.
Danci su donedavno bili najveći europski izvoznik svinjetine. Iako im se mesna industrija temelji na uzgoju i izvozu svinja, sami Danci baš i ne jedu toliko puno svinjetine – osim jednog dijela. I to onog s kojim se nagrađuju – slanina. Prosječan Danac pojede oko 3 kilograma slanine svake godine.
3. Danci vole dobre domove
Od svih europskih naroda, Danci imaju najviše životnog prostora u Europi po glavi stanovnika (u kvadratnim metrima). I vole urediti taj prostor baš onako kako im odgovara, stoga ne čudi da su pomalo zaluđeni sa dizajnom. Danska je skupa za strance ali domaćem stanovništvu je sve po mjeri. Čak i osoba s prosječnom danskom plaćom može urediti svoj dom onako kako mu najbolje odgovara.
4. Opsjednuti su s osvjetljenjem
Kada u Danskoj padne mrak, ulice im obasjavaju ikonski stupovi za rasvjetu. Uz to, totalno su ludi za svijećama. Institut koji istražuje sreću pokazuje kako 85% Danaca smatra kako su svijeće apsolutno nužne za dobar hygge, a čak 28% Danaca koristi svijeću svakoga dana.
S time se složio i američki ambasador u Danskoj koji je i sam počeo koristiti takvu praksu. I zaista, sigurno se možete sjetiti nekog trenutka iz prošlosti kada ste bili u društvu s obitelji i dogodio se nestanak struje. Ima nešto posebno u svijećama što stvara emocionalnu sreću i osjećaj ugode.
5. Božićno doba
Božić je poseban događaj u Danskoj, a oni se maksimalno potrude i obilježavaju ga cijeli prosinac! Dancima je cilj što više vremena u prosincu provesti u hygge statusu. Božićne tradicije se razlikuju u svim zemljama, ali kod Danaca je ovo pomno isplaniran događaj. Sve mora biti na svome mjestu kako bi se ostvario najveći mogući hygge. Čak imaju i riječ za to – julehygge (božićni hygge).
Od 1. do 24. prosinca, velik broj malih Danaca svakoga jutra dobiju mali poklon kako bi im dan dobro započeo. Situacija kulminira na sam Božić kada se primaju pokloni. Za razliku od mnogih zemalja gdje se zapakirani poklon divljački odmota, Danci vole to raditi malo sporije. Oni cijene dobre poklone, ali i reakcije na poklone. Kada netko otvara poklon – svi drugi ga gledaju. Nakon što otvori poklon, tradicionalno malo popričaju o značenju tog poklona, a onda sljedeća osoba dođe na red. Prosječan Danac za sam Božić otvara poklone preko 2 i pol sata!
6. Kopenhagen – najsretniji grad na svijetu
Najsretnije mjesto u najsretnijoj državi je glavni grad. Pametno su oni to iskombinirali – luksuzni proizvodi po prosječnim cijenama. Kopenhagen svake godine privuče oko milijun turista, ali kratkotrajan boravak u Kopenhagenu nije dovoljan da se iskusi sve što taj grad nudi. Od odličnih specijaliziranih restorana, umjetničkih galerija, trgovina sa slatkišima i raznim pogodnostima – sve u Kopenhagenu ima svoje mjesto. Ogroman broj restorana je ponosni vlasnik Michelinove zvjezdice koja garantira kvalitetu.
I dok su biciklisti u drugim državama često građani drugog reda, u Kopenhagenu je situacija obrnuta. Gotovo 50% stanovnika koristi bicikl kako bi došli do posla i to svakodnevno. I to je samo djelić “zelenila” i ekološke osviještenosti Danaca. Gradski busevi su im na električni pogon, luke su im čiste, a trgovine prodaju odjeću od organskog bambusa. Do 2025., Kopenhagen planira grad učiniti potpuno neovisnim od potrošnje ugljena.
7. Prava socijalna država
Hrvatska za svoje prilike i ono što nudi ima ogromne poreze, a Danska ima još veće. Samo što – u Danskoj to funkcionira, a građani su im zadovoljni. Mirovine i besplatno zdravstvo je zagarantirano. I sami Danci obožavaju tu činjenicu jer su svjesni kako je socijalna država najbolji način iskorištavanja njihovog kolektivnog bogatstva. Možda je i to povezano s konceptom hyggea, Danci jednostavno žele podijeliti svu sreću koju imaju na raspolaganju sa drugim Dancima, jer njihov hygge ovisi o drugim ljudima.
