Nikad manje ljudi na socijali: Postajemo li bogati ili maltretiramo ljude rigoroznim pravilima?
Što mislite, koliko umirovljenika u Hrvatskoj prima socijalnu pomoć? Podaci s kraja godine otkrivaju da se radi o tek 499 osoba. Posljedica je to dramatičnog pada korisnika zajamčene minimalne naknade u zadnjih šest godina, a razlog tomu nije nagli prosperitet nego rigorozni kriteriji za priznavanje prava zbog kojih država na svojim leđima ima sve manje ljudi kojima je potrebna pomoć.
Foto: Unsplash
Broj primatelja zajamčene minimalne naknade, u narodu poznatije kao socijalne pomoći, krajem godine iznosio je 57.628. Radi se o najnižoj razini u povijesti, piše Jutarnji list.
To je gotovo upola manje nego 2014. godine kada ih je bilo 101.343. U 2018. ih je recimo bilo 72.759, a do kraja krizne 2020. godine bilježi se pad od 20 posto na trenutačne razine. Podaci Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da živimo u državi blagostanja u kojoj pomoć države treba manje od 1,4 posto stanovnika.
Jesmo li naglo postali bogati? Znate da nismo…
Je li Hrvatska u zadnjih šest godina vodila gorljivu bitku protiv siromaštva da nam se broj najugroženijih građana gotovo prepolovio? Naravno da nije. Analiza Jutarnjeg lista pokazuje da je uzrok velikog pada primatelja socijalne pomoći u rigorozno postavljenim kriterijima.
Struktura primatelja zajamčene minimalne naknade otkriva o kojim se kategorijama radi:
- 23.260 samaca
- 1273 samohrana roditelja
- 19.305 odraslih članova kućanstava
- 13.790 djece (s tim da 1692 djece živi sa samohranim roditeljima)
Među njima je najveći broj nezaposlenih osoba (26.166), zaposlenih je 202, a umirovljenika na socijalnoj pomoći imamo svega 499, a djece članova kućanstva ima 13.790.
U jednoj godini pet tisuća ljudi izgubi pravo
U 2020. godini sustav socijalne skrbi dobio je 4234 nova korisnika zajamčene minimalne naknade. U istom vremenu ostao je bez njih 5106. U Ministarstvu kao razloge ukidanja prava navode zaposlenje, stjecanje prava na mirovinu, smrt korisnika, stjecanje dovoljno sredstava za život, podnošenje zahtjeva za prestanak prava od strane korisnika, brisanje iz evidencije te priznavanje prava na uslugu smještaja.
Zdenko Babić sa Studijskog centra za socijalni rad zagrebačkog pravnog fakulteta kaže da je pad korisnika razlog bolje ekonomske situacije od 2016. do danas.
“Gospodarski rast od 2016. imao je za posljedicu rast prilika za zapošljavanje pa se jedan dio nezaposlenih radno sposobnih primatelja ZMN-a zaposlio, iz čega se može zaključiti da etiketiranje korisnika sustava socijalne pomoći da su ‘lijeni i ne žele se zaposliti’ nije istinito”, objasnio je.
On je objasnio kako su iznosi socijalne pomoći niski – 800 kuna za odraslog samca, 480 kuna za odraslog člana obitelj i 320 kuna za dijete.
“Socijalna pomoć primateljima je jedini dozvoljeni prihod: zarade li išta sa strane, uključujući, primjerice , i rad srednjoškolaca tijekom ljeta ili pranje stubišta, gube pravo na socijalnu pomoć, a ako im je zarada sa strane manja od iznosa pomoći, onda se taj iznos oduzima od iznosa socijale. Konkretno, ako primatelj zaradi 300 kuna, taj će mu se mjesec isplatiti pomoć od 500 kuna. Budući da ne smiju imati drugih primanja, socijalna bi pomoć morala pokriti sve životne potrebe, a ne pokriva niti one prehrambene”, zaključio je Babić.
