Nezaposlenost niska kao 80-ih; ipak, svaki peti građanin bez posla stariji je od 55
Broj nezaposlenih u Hrvatskoj krajem ožujka pao je na jednu od najnižih razina u posljednjih 40 godina. Iako tržište rada pokazuje otpornost i pozitivne trendove, struktura nezaposlenih otkriva zabrinjavajući udio starijih osoba. Više od petine evidentiranih nezaposlenih starije je od 55 godina, što otvara pitanja njihove buduće mirovinske sigurnosti.
Foto: Canva
Nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje je na vrlo niskoj razini – krajem ožujka u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 90.729 osoba. To je broj koji se, po godišnjim prosjecima, bilježio početkom 80-ih, kada su prosječne godišnje brojke nezaposlenih bile ispod 90 tisuća. Prema HZZ-u, broj registriranih nezaposlenih osoba na godišnjoj razini kontinuirano se smanjuje od travnja 2021. godine. U odnosu na ožujak prošle godine, broj nezaposlenih manji je za 18.363 osobe, odnosno 16,8 posto. To je deveti uzastopni mjesec s dvoznamenkastim godišnjim padom.
Više od petine nezaposlenih čine starije osobe
Na mjesečnoj razini, broj nezaposlenih pao je za dodatnih 5,8 posto. Tijekom ožujka iz evidencije je izašlo ukupno 15.818 osoba, a posao je pronašlo njih 11.480, najviše u ugostiteljstvu, prerađivačkoj industriji, trgovini, obrazovanju i građevinarstvu. Unatoč ukupno povoljnim brojkama, struktura nezaposlenih ukazuje na ozbiljan izazov: starije osobe i dalje čine znatan dio evidencije. U dobi od 55 do 59 godina bilo je 11.475 nezaposlenih osoba (12,6 posto), dok je dodatnih 9.034 osoba u skupini od 60 i više godina (10,0 posto). Zajedno čine 22,6 posto svih nezaposlenih krajem ožujka.
Ova situacija otvara i pitanje buduće mirovinske sigurnosti, budući da velik broj starijih osoba ostaje izvan tržišta rada. Istovremeno – o čemu smo već ranije izvještavali ovdje – relativno veliki broj umirovljenika radi na pola radnog vremena. Oko 32 do 33 tisuće korisnika mirovine trenutačno je zaposleno, što ukazuje na potrebu za dodatnim prihodima u mirovinskoj dobi, ali i potencijal koji stariji građani imaju za tržište rada. O broju umirovljenika koji rade više možete pročitati ovdje.
Tržište rada ovisi o uvozu radne snage
Također, domaće tržište rada pokazuje ovisnost o stranoj radnoj snazi. U prva tri mjeseca ove godine podneseno je 66.779 zahtjeva za boravak i rad stranih radnika, a njih 45.589 je pozitivno ocijenjeno. Najveći broj zahtjeva dolazi iz sektora građevinarstva i uslužnih djelatnosti, što odražava teškoće poslodavaca da popune radna mjesta domaćom radnom snagom.
Tijekom ožujka poslodavci su prijavili 22.931 slobodno radno mjesto, što je 5,1 posto manje nego godinu ranije. Najveća potražnja zabilježena je u zdravstvu i socijalnoj skrbi, prerađivačkoj industriji, obrazovanju te turizmu i ugostiteljstvu.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
