Neviđena dominacija Nizozemaca: Pogledajte 36 najboljih mirovinskih sustava svijeta
Ovih dana objavljena je veliko svjetsko istraživanje o mirovinskim sustavima. Tim znanstvenika iz Melbourna (Melbourne Mercer Global Pensions Index) objavio je u ponedjeljak 36 najboljih mirovinskih sustava u svijetu koji pokrivaju čak trećinu svjetske populacije.
Foto: Melbourne Mercer Global Pension Index 2019
Nizozemci i Danci imaju daleko najbolje mirovinske sustave u svijetu. S tim da Nizozemci već deset godina zaredom osvajaju prvo mjesto na Mercerovom globalnom indeksu mirovinskih sustava, dok Danci imaju neznatno lošije rezultate od njih.
Mercerov indeks objavljuje se svake godine, a ove godine bio je fokus na pripreme mirovinskih sustava diljem svijeta dolazećim trendu starenja stanovništva. Čini se da u nekim zemljama niti taj trend nije zaustavio efikasnost mirovinskog osiguranja, dok velik broj država baš zbog tog problema mora razmišljati o opsežnim reformama mirovinskih sustava.
Kriteriji za analizu mirovinskog sustava odnose se na adekvatnost primanja (visinu mirovina), održivost sustava (na duge staze) i integritet samog sustava (politika i zakonodavstvo).
Pri tome je adekvatnost primanja podijeljena na razne pogodnosti, dizajn sustava, poreznu podršku i visinu mirovina, održivost se fokusira na demografiju, dug države, ekonomski rast i pokrivenost doprinosa, a integritet se odnosi na zakonsku regulaciju, komunikaciju mjera i troškove operiranja.
Svi mirovinski sustavi dobili su ocjenu od A (najveću) do E (najmanju), a pritom su im svi spomenuti faktori uračunati u indeks sustava.
A: Najbolje mirovine u svijetu
Nizozemska već deset godina zaredom vodi, ali tek malo manje rezultate ostvaruje i Danska. U Mercerovom indeksu Nizozemska ima 81, a Danska 80.3 boda.
“Njihov mirovinski sustav je prve klase koji ima odlične pogodnosti za umirovljenike, održiv je i jako je dobro integriran u države”, stoji u izvještaju.
B+: Australija
Australija je jedina u ovom razredu. Postigla je rezultat od 75.3 indeksna boda.
“Sistem koji je postavljen na zdravim temeljima i ima puno dobrih pogodnosti. Neka područja se mogu popraviti kako bi se prebacio u A sustav”, stoji u izvještaju.
B: Niz zemalja
Ocjenu B dobili su Finska, Švedska, Norveška, Singapur, Novi Zeland, Kanada, Čile, Irska, Švicarska i Njemačka. Sve zemlje su dobile između 65 i 75 indeksnih bodova.
Isti opis stoji kao i kod Australije, dakle, može to i bolje.
C+: Blago iznad prosjeka
Ujedinjena Kraljevina, Hong Kong, SAD, Malezija i Francuska dobili su ocjene tek malo veće od prosjeka. Sve zemlje su skupile između 60 i 65 indeksnih bodova.
“Njihovi sustavi imaju neke dobre pogodnosti, ali i velike rizike i manjkavosti koje se hitno moraju adresirati. Bez poboljšanja, prijeti im velika ugroza od očuvanja efikasnosti i dugoročne održivosti sustava”, stoji u izvještaju.
C: Solidni, ali trebaju promjenu
Peru, Kolumbija, Poljska, Saudijska Arabija, Brazil, Španjolska, Austrija, Južnoafrička Republika, Italija i Indonezija skupile su između 50 i 60 indeksnih bodova.
Opis je isti kao i kod prethodnog razreda, s tim da su mane ovih mirovinskih sustava nešto dublje.
D: Velike slabosti uočene
Koreja, Kina, Japan, Indija, Meksiko, Filipini, Turska, Argentina i Tajland od svih uključenih država imaju najgori rezultat. Skupili su između 35 i 50 indeksnih bodova, s tim da su najgori Tajland i Argentina koji su ispod 40 bodova.
“Njihovi mirovinski sustavi možda imaju par poželjnih značajki, ali su slabosti naprosto prevelike, a na nekim nedostacima moraju hitno poraditi. Bez poboljšanja, nad mirovinskim osiguranjem u ovim zemljama vlada velika nesigurnost”, stoji u izvještaju.
Što sugeriraju iz Mercera za “popravak” mirovinskih sustava?
Kako dakle postignuti razinu Nizozemske ili Danske? Mercerov indeks ima nekoliko prijedloga:
- podići dob za umirovljenje ako rast životnog vijeka to dozvoljava
- više starijih ljudi “pred mirovinom” mora biti uključeno u svijet rada kako bi uspjeli skupiti veći staž
- poticanje privatne štednje, unutar i izvan mirovinskih sustava
- ‘automatizirati’ štednju za starost kroz dogovor s poslodavcem
- smanjiti ‘curenje’ mirovinskih sustava, što veći dio doprinosa vratiti osiguranicima
- provoditi česte indeksacije i analize postojećih mirovina kako bi se osigurala realna vrijednost mirovine
- olakšati privatnu mirovinsku štednju, uz obvezu da bude transparentna
