Nestić o nacionalnoj naknadi za starije: “Učinak na siromaštvo starijih bit će iznimno ograničen”
Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine, a prema informacijama iz HZMO-a, siromašni stariji će se moći prijaviti već u prosincu ove godine. Ekonomski analitičar Danijel Nestić ne vidi previše problema u uvođenju ove naknade, ali kaže da je ona praktički ista kao i zajamčena minimalna naknada te da će učinak na siromaštvo starijih biti iznimno ograničen.
Foto: Pexels
Za dva i pol mjeseca siromašni stariji bi već polako mogli krenuti u postupak ostvarivanja prava na naknadu za starije, kako je ranije kazala pomoćnica ministra rada Melita Čičak. HZMO, koji će provoditi isplatu nacionalne mirovine, trebao bi već u prosincu omogućiti dostavljanje dokumentacije za prijavu, a očekuju nešto manje od 20 tisuća korisnika u prvoj godini.
Podsjetimo, nacionalna naknada za starije, poznata pod nazivom ‘nacionalna mirovina’, donosi 800 kuna mjesečno starijima od 65 godina koji nemaju minimalnih 15 godina staža da bi ostvarili pravo na redovnu mirovinu.
Nacionalna mirovina obećana je još 2016. godine u predizbornom programu HDZ-a, no cijela stvar danas izgleda dosta manje ambiciozno nego u trenutku najave. Odustalo se od naziva “nacionalna mirovina”, ali i od prvotno predviđenog iznosa. Naime, HDZ je građanima obećao da će nacionalna mirovina iznositi “40 posto minimalne plaće”, odnosno nekih 1.300 kuna – umjesto toga, umirovljenici će dobiti 800 kuna.
“Po svojoj svrsi se preklapa sa socijalnom pomoći”
Ekonomski analitičar dr.sc. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu komentirao je projekt nacionalne naknade za starije za net.hr.
“Čak i sama Vlada najavljuje manje od 20 tisuća korisnika u prvoj godini primjene, što je relativno mali broj, a čini mi se da bi konačni broj korisnika mogao biti i manji od ovih procjena. Za usporedbu, u Hrvatskoj ima više od 850 tisuća osoba starijih od 65 godina, a stopa rizika od siromaštva među njima je blizu 30 posto. Nacionalna naknada za starije u svojoj se svrsi zapravo preklapa sa zajamčenom minimalnom naknadom, tzv. socijalnom pomoći, koja se prilično uspješno isplaćuje kroz sustav socijalne skrbi i pokriva najsiromašnija kućanstva bez obzira na dob korisnika. Čak je i iznos sličan”, kazao je Nestić za net.hr.
Ipak, ističe kako su kriteriji za nacionalnu mirovinu “nešto labaviji” od kriterija za zajamčenu minimalnu naknadu, što znači da će neki korisnici “socijale”, ako ispunjavaju uvjete, prijeći u “nacionalnu mirovinu”. Najveća razlika se krije u prihodovnom cenzusu za naknadu za starije, dok se kod zajamčene minimalne naknade primjenjuje imovinski cenzus.
“Treba li provjeravati zašto djeca ne skrbe o roditeljima?”
Nestić kaže da se ne treba očekivati veći broj posve novih korisnika i napominje da će učinak na siromaštvo starijih osoba biti iznimno ograničen.
“Ne treba zaboraviti da se krenulo s vrlo ambicioznim najavama, da se govorilo o ‘nacionalnoj mirovini’, ali su s vremenom ambicije pale, a odustalo se i od riječi ‘mirovina’ jer su i stručnjaci i udruge umirovljenika bili protiv toga da se taj naziv koristi za ovaj instrument koji je u svojoj naravi socijalna pomoć”, smatra Nestić.
Nestić napominje da bi zbog samih uvjeta tj. prihodovnog cenzusa moglo doći do zlouporabe:
“Što ako neka kućanstva imaju značajne nekretnine, a službeno nikakve prihode? Je li u redu da i ona dobiju ovu naknadu? Isto tako, u našem obiteljskom pravu postoji obaveza djece da skrbe o svojim roditeljima. Pitanje je treba li provjeravati zašto djeca, ako ih ima i ako imaju mogućnosti, ne skrbe o svojim roditeljima”, pita se Nestić.
Danijel Nestić Foto: Mirovina.hr
Nestić ne vidi potrebu da HZMO isplaćuje nacionalnu naknadu
Naknada za starije izuzeta je iz mirovinskog sustava, budući da će se novac isplaćivati iz proračuna. No, cijelu stvar će provoditi HZMO s čime se Nestić ne slaže.
“Od prvih najava, za stručnjake je to bio problem da ovu naknadu administrira HZMO i nepotrebno se opterećuje, a za što nema nikakve potrebe. Nacionalna naknada za starije osobe pripada sustavu socijalne skrbi i centri za socijalnu skrb imaju i znanje i resurse da je implementiraju. Uz to, socijalni radnici najbolje poznaju stanje na terenu, imaju podatke i računalnu podršku i bolje bi to proveli. Uostalom, najjednostavnije bi bilo da se postojeći sustav zajamčene minimalne naknade modificirao i pojednostavio, umjesto da se išlo na uvođenje potpuno nove naknade s istom svrhom”, smatra Nestić.
Za kraj, kazao je kako uvođenje ove naknade ne dovodi u pitanje pravednost mirovinskog sustava:
“Ova je naknada ipak niža o najniže mirovine, a primat će je osobe koje imaju doista iznimno niska ili nikakva primanja. Uostalom, socijalna pomoć već dugo postoji u sustavu socijalne skrbi i isplaćuje se u sličnim iznosima pa se ne može reći da je dovela u pitanje pravednost mirovinskog sustava”, zaključio je Nestić za net.hr.
Nakon službene prijave u prosincu 2020. i siječnju 2021. godine, prve isplate nacionalne naknade za starije očekuju se početkom veljače 2021. godine.
