Nestić: Htjeli mi to priznati ili ne, Hrvati relativno rano odlaze u mirovinu
Danijel Nestić s Ekonomskog instituta tvrdi da je hrvatski mirovinski sustav u načelu dobro dizajniran, a glavni problemi su rani odlazak u mirovinu i nepovoljan odnos radnika i umirovljenika. Dubinske reforme u ovom trenutku nisu potrebne, ali u budućnosti će jedino biti bolje ako budemo imali veće plaće i ako ćemo dulje raditi.
Danijel Nestić Foto: Mirovina.hr
Danijel Nestić s Ekonomskog instituta i Kristina Kozić, financijska stručnjakinja za mirovinske fondove, gostovali su u HTV-ovoj emisiji Studio 4 na temu ekonomske situacije i stanja u mirovinskom sustavu. Upitan o najavi Vlade da potpore za radna mjesta uvjetuju cijepljenjem, Nestić kaže kako mu se čini da je to korak previše:
“Bojim se da udaramo ili da se namjerava udariti po poduzetnicima u jednom malom segmentu koji može imati vrlo mali ili ograničen učinak na cjelokupnu procijepljenost nacije”, kazao je
Ekonomskim reformama smo skloniji kada je situacija loša, a iako je sada situacija objektivno loša, mi to ne osjetimo:
“Sad je situacija loša, ali mi to ne osjetimo. Proračunski deficit se s lakoćom financira, nema problema, dolaze sredstva iz EU i sad se čini da tu novca ima, sve se može i u takvoj situaciji nije lako provoditi neke teže reforme”, smatra Nestić.
Nema potrebe za velikom reformom mirovinskog sustava
Što se tiče mirovinskog sustava, kojeg Nestić profesionalno proučava, kaže da ne vidi potrebu za dubinskim zahvatima koji bi prodrmali cijeli sustav. Nestić je više puta u javnosti istaknuo kako je hrvatski mirovinski sustav u principu dobro dizajniran, ali ga muči problem malenog broja zaposlenih u odnosu na broj stanovnika i umirovljenika.
“Htjeli mi to priznati ili ne, hrvatski građani relativno rano u odnosu na druge europske države odlaze u mirovinu”, zaključuje Nestić.
U prijevremenu mirovinu muškarci u ovom trenutku mogu sa 60 godina života i 35 godina staža, a žene s 57 godina i 9 mjeseci života i 32 godine i 9 mjeseci staža. Pritom nam se prosječni radni staž vrti oko 32 godine, a naznake pokazuju da se situacija na ovom polju neće popraviti u budućnosti.
Drugi stup treba sačuvati
Neke su europske države poput Mađarske i Poljske nakon uvođenja drugog mirovinskog stupa od istog odlučile odustati, a naša Vlada poručuje kako ga trebamo jačati. S time se slaže
Kristina Kozić koja ističe da se radi o individualnoj štednji građana. Kozić dodaje kako bi gospodarski oporavak u Hrvatskoj trebao ići brže i kako će tek u nešto boljoj ekonomskoj situaciji proraditi svijest o dobrovoljnom trećem stupu mirovinske štednje. Većina građana zbog malih plaća nema mogućnost štednje u trećem stupu i danas ga pretežito koriste osobe koje imaju veće dohotke.
I Nestić smatra kako ukidanje drugog stupa nije dobra ideja, pogotovo u sadašnjem modelu gdje korisnici pri umirovljenju mogu odabrati opciju kao da su štedjeli samo u prvom stupu.
“Mislim da više od 4000 korisnika ima ove kombinirane mirovine. Dakle, 4000 ljudi ima mirovinu veću nego što bi bila da nema drugog mirovinskog stupa”, kazao je Nestić.
Slaže se i Kozić, koja dodaje da bi se možda trebalo razmišljati o većim izdvajanjima za drugi stup. Trenutačno se za mirovine izdvaja 20 posto bruto plaće, 15 posto odlazi u prvi, a 5 posto u drugi stup.
“Vjerujem da je ovaj sustav dobar, balansiran. Ono što treba, trebamo povećati plaće, pojačati gospodarsku aktivnost, više raditi, dulje raditi i nešto što se ljudima neće dopasti, vjerojatno kasnije odlaziti u mirovinu”, zaključuje Nestić.
