Nestašica lijekova nije samo zahvatila Hrvatsku: ‘Postoji globalni problem’
U HRT-ovoj emisiji ‘U mreži Prvog’, govorilo se o nestašici lijekova. Kako kaže Tonči Buble iz Ministarstva zdravstva, riječ je o globalnom problemu u nabavi sirovina, a najveći je problem to što nedostaje antibiotika za neke akutne bolesti.
O nestašici lijekova često se piše u medijima, a ove je srijede to bila glavna tema u HRT-ovoj emisiji ‘U mreži Prvog’. O tome su govorili Tonči Buble iz Ministarstva zdravstva, Milka Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca, Ana Kontek iz HALMED-a i Jasmina Vuglec Mihok iz Hrvatske liječničke komore.
Buble je, naime, istaknuo da problem nestašice lijekova traje već duže vremena i da to nije samo problem u Hrvatskoj, već i na globalnoj razini.
Situacija se svakodnevno prati
– Postoji globalni problem u nabavi određenih sirovina od kojih se proizvode lijekovi. Za neke akutne bolesti nedostaje antibiotika. U ovom trenutku to je najveći problem, objašnjava Buble te dodaje kako je to posljedica potrošnje tijekom pandemije koronavirusa.
Situacija o nestašici lijekova svakodnevno se prati, a stanje u ljekarnama mijenja se iz dana u dan. Vuglec Mihok kaže da HZZO redovito izvještava o prijavljenim nestašicama lijekova te da se problemi opskrbe rješavaju poprilično uspješno. U poremećaju opskrbe trenutno je 160 receptnih lijekova i oko 200-tinjak onih koji se primjenjuju u bolnicama.
– HALMED je napravio listu međusobno zamjenjivih lijekova, ona se stalno dopunjava i pomoć je u ljekarništvu da se lakše donose odluke o zamjenjivim lijekovima. Nestašice se bilježe, one su javno dostupne na internetu, kaže Vuglec Mihok.
Cijena lijekova pala za 40 posto
No, istaknula je da nestašice nisu mjerilo opskrbljenosti tržišta. Kaže da većina lijekova u nestašici ima svoju generičku zamjenu ili terapijsku. S druge strane, nestašica nije nastala niotkuda. Kosanović je rekla da su već dugi niz godina upozoravali da bi do nje moglo doći, a sve to pogurala je – korona.
– Korona bila jedan okidač koji je rasvijetlio sve slabosti na koje smo upozoravali. Radi se o jednoj politici lijekova koja nije višegodišnja nego višedesetljetna i koja se provodila ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi. Ona se svodila na cijene generičkih lijekova koje su silno padale, navodi Kosanović.
Cijene generičkih lijekova pala je za 40 posto, a i farmaceutsko tržište se konsolidiralo. Drugim riječima, manje dobavljača proizvodi sve više lijekova, što znači da je rizik od manjka opskrbe povećan.
