Nepresušne ideje hakera: Ako imate pametni telefon, onda dobro pripazite
Hakeri su osmislili novi način prikupljanja informacija korisnika. Softver FakeCall omogućuje prisluškivanje poziva i snimanje videozapisa korisnika mobitela bez njihovog znanja. Na taj način hakeri mogu pristupiti vašim tekstualnim porukama, kontaktima, podacima o lokaciji i instaliranim aplikacijama. Česte mete prevaranata su upravo stariji građani stoga trebate biti oprezni.
Mobitel | Foto: Pixabay
Nove ideje prevaranata izviru svakodnevno, a upravo su kibernetički napadi postali vrlo učestali. Zbog neznanja i lakovjernosti, često znaju stradati upravo umirovljenici, a jedan 95-godišnjak tako je bio prevaren zbog kriptovaluta, o čemu smo pisali ovdje. Najnovije upozorenje o prevari tiče se zlonamjernog softvera FakeCall koji omogućuje cyber kriminalcima prisluškivanje poziva i čak snimanje videozapisa korisnika pametnih telefona bez njihovog znanja.
Kada se mobitel zarazi FakeCallom, hakeri mogu prikupljati informacije prikazane na zaslonu. To uključuje sve tekstualne poruke, popis kontakata, podatke o lokaciji i instalirane aplikacije, stavljajući te podatke doslovno u ruke prevaranata. Osim toga, softver omogućuje snimanje zvuka, kao i snimanje slika i videozapisa pomoću stražnje i prednje kamere uređaja, piše The Sun.
Zlonamjerni akteri zatim mogu prenijeti te podatke, uključujući slike i videozapise koje su snimili na svoje uređaje. FakeCall je izuzetno sofisticirani vishing (korištenje telefonskog poziva za izvođenje hakerskog napada koji je tradicionalno siguran) koji koristi zlonamjerni softver za gotovo potpunu kontrolu nad mobilnim uređajem, uključujući presretanje dolaznih i odlaznih poziva.
Žrtve su prevarene da zovu lažne telefonske brojeve pod kontrolom napadača, pri čemu se imitira normalno korisničko iskustvo na uređaju. ‘FakeCall malware’, koji se prvi put pojavio u travnju 2022., od tada je imao više različitih verzija. Najalarmantnija prijetnja je što je FakeCall korišten za otmicu telefonskih poziva koje korisnici obavljaju prema svojim bankama.
Podsjetimo, novčane prevare na štetu starijih osoba događaju se učestalo, a lažne poveznice, ulaganja i traženje uplata preko društvenih mreža samo su neke od njih. Najviše njih se dogodi preko SMS poruka i mailova, nešto manje putem društvenih mreža i aplikacija, a najmanje je prevara uživo. Koliko se umirovljenika u anketi portala Mirovina.hr izjasnilo kao prevarenima u nekom vidu, možete pročitati ovdje.
