Palijativna skrb nije skrb koja podrazumijeva samo umiruće osobe. Ona uključuje i brigu o kronično oboljelim osobama. Palijativna skrb čini osnovno ljudsko pravo.
Palijativna skrb | Unsplash
U Hrvatskoj se razvoj palijativne skrbi, kao oblika aktivne skrbi za osobe čija bolest ne reagira na postupke liječenja, odvija iznimno sporo. Postoje pomaci, no nekada se čini kao da je Hrvatska po pitanju palijativne skrbi ostala na razini 1994. kada je prof.dr.sc. Anica Jušić sa suradnicima osnovala Hrvatsko društvo za palijativnu skrb/hospicij.
Godišnje i do 46 tisuća osoba u potrebi
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je jedna od najstarijih nacija u Europi. Sukladno tome, povećavaju se potrebe starijih i bolesnih. Točnije, potrebu za palijativnom skrbi u Hrvatskoj ima 26.000 do 46.000 pacijenata godišnje, sukladno podacima iz zadnjeg Nacionalnog programa za razvoj palijativne skrbi u Hrvatskoj. Iako se zakonom, od 2014. godine, dozvolilo pružati financiranje palijativne skrbi u sklopu nacionalnog zdravstvenog sustava, napredak je u tom smislu i dalje spor. Naglasak se stavlja na manjak stručnog kadra koji bi na adekvatan način mogao pružiti pomoć kako korisniku palijativne skrbi tako i njegovoj obitelji.
Palijativna skrb | Unsplash
Prvi hospicij otvoren tek 2013. godine
Unatoč entuzijastima poput, nedavno preminule, doktorice Anice Jušić te Hrvatske udruge prijatelja hospicija, Hrvatska sve do ulaska u Europsku Uniju nije imala organiziranu palijativnu skrb. Još je gora situacija s hospicijskom skrbi osoba koje su u terminalnoj fazi bolesti te im više nije moguće pružiti primjerenu i dostojanstvenu skrb kod kuće. Prvi hospicij se otvorio tek 2013. godine u Rijeci, dok glavni grad države još uvijek nema hospicij unatoč velikoj potrebi.
Predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu, doktorica Vlasta Vučevac za RTL je osim sporosti razvoja palijativne skrbi u Hrvatskoj, upozorila na nedovoljnu informiranost društva o dobrobiti postojanja čvrste i široke mreže palijativne skrbi.
„Danas mnogi ljudi, zdravstvene ili nezdravstvene djelatnosti, još uvijek nisu dovoljno informirani o dobrobiti koje pruža kompletni palijativni tim bolesniku u rješavanju svih problema i bolesnika i obitelji, bez obzira na mjesto gdje se skrbi za njega – kod kuće, u bolnici ili u stacionarnom smještaju. Potrebno je još mnogo emisija na radiju i televiziji, mnogo članaka u tiskovinama i mnogo javnih tribina da bi društvo u cjelini spoznalo važnost palijativne skrbi“, ističe doktorica Vučevac.
Gdje smo danas?
Palijativnu skrb na prostoru Zagreba pružaju Ustanova za zdravstvenu njegu, mobilni tim za palijativnu skrb Franjevačkog svjetovnog red, tim za palijativnu skrb Dom zdravlja Centar, bolnica za kronične plućne bolesti u Rockefellerovoj ulici koja ima Odjel za palijativnu skrb, Klinika za duševne bolesti Vrapče te bolnica Sv. Ivan Jankomir. Doktorica Vučevac ističe da se palijativna skrb provodi i u bolničkim ustanovama u Hrvatskoj od otoka Ugljana, Knina, Dubrovnika, do Našica, Strmca i Novog Marofa.
Isto tako, palijativnu skrb ne pružaju samo zdravstveni djelatnici. Naime, palijativna skrb, osim nezamjenjivih zdravstvenih djelatnika, uključuje socijalne radnike, svećenike i volontere. Također, palijativna skrb ne uključuje samo pacijenta, već i njegovu obitelj kojoj isto tako treba pružiti alate kako bi se primjereno nosili sa izazovnom situacijom.
