Neoporezive naknade kao dvosjekli mač: Pogledajte zašto je usklađivanje samo 0,7 posto
Prošlogodišnja usklađivanja mirovina od 1,15 i 2,44 posto mahom su rezultat politike većih plaća u javnom sektoru. Dočekali smo i prvo ovogodišnje usklađivanje mirovina, a ono iznosi tek 0,7 posto. Logika nalaže da je rast plaća naglo usporio, što je dovelo do manjeg usklađivanja, no je li to točno?
Ilustracija: Mirovina.hr/Pixabay
Umirovljenici ni prošle godine nisu bili presretni usklađivanjem mirovina, a tada su im rasle 1,15 i 2,44 posto. Što će tek reći ove godine, kada im je prvo usklađivanje donosi rast od 0,7 posto, odnosno između 10 i 17 kuna za većinu umirovljenika?
Relativno visoke stope usklađivanja od prošle godine rezultat su politike većih plaća u javnom sektoru, rasta plaća u privatnom sektoru te rasta troškova života. Umirovljenici bi se trebali veseliti svakoj politici povećanja plaća, jer će se ono u nekoj mjeri precrtati u formuli za usklađivanje, a tako će rasti i njihova kupovna moć. No, porezne reforme ministra financija Zdravka Marića otvorile su mogućnost da plaće rastu kroz tzv. neoporezive dodatke. Problem s tim je vrlo jasan – one se isplaćuju radniku koji to povećanje doista osjeti, no umirovljenici od takvog rasta plaća nemaju apsolutno ništa.
Kratkoročno povoljna rješenja
Četiri kruga porezne reforme poslodavcima su omogućile povećanje broja mogućnosti isplata neoporezivih naknada. Kratkoročno, radnik dobije veću neto plaću na koju poslodavac ne plaća porez.
Primjerice, radnik u Zagrebu s neto plaćom od 5.000 kuna ima bruto plaću od 6.743,86 kuna. Kada bi mu poslodavac na uobičajen način išao podići plaću, radnik bi dobio 5.500 kuna, ali bi zato bruto plaća porasla na 7.615,79 kuna. Iako je povećanje u neto plaći samo 500 kuna, stvarni trošak u bruto plaći je 871,93 kune.
S druge strane, poslodavac radniku može povećati neto plaću za 500 kuna kroz neoporezivu naknadu (recimo Novčanu nagradu za radne rezultate), a tarda mu je trošak točno tih 500 kuna, a ne 872 kune kao u ranijem primjeru.
Kratkoročno je to rješenje koje radniku povećava plaću, no ta povećanja su “nevidljiva” što se tiče mirovinskog sustava.
Usklađivanje “izvisilo”
Dakle, rast plaća nije naglo usporio, nego je samo išao putem koji zaobilazi mirovinski sustav. Dva su ključna razloga zašto se to događa.
Prvi je što neoporezivi dodatci samo nominalno podižu plaću, ali ne podižu visinu uplata u zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Drugi je što se oni ne prikazuju u prosjeku plaće, koji ostaje isti pa samim time ne utječe ni na rast mirovina.
S druge strane, ni radniku neoporezive naknade nisu sjajno dugoročno rješenje. Veća isplata neoporezivih naknada vodi do manjih doprinosa u mirovinski fond, a pitanje je što će biti s mirovinama tih budućih radnika – oni možda danas na mjesečnoj razini primaju natprosječnu neto plaću, ali dobar dio te plaće im se neće uopće gledati niti uračunati u izračun mirovine.
