(Ne)održivost mirovinskog sustava: Sisačko-moslavačka županija ima 6.000 više umirovljenika nego radnika
Koliko je hrvatski mirovinski sustav održiv s gotovo izjednačenim brojem radnog i umirovljenog stanovništva? Iako se ministar Pavić nedavno pohvalio kako je taj omjer nešto bolji, neke županije imaju više umirovljenika nego zaposlenih, dok pozitivnu statistiku zapravo drži Grad Zagreb. Pritom, najgore je u Sisačko-moslavačkoj županiji, a slijede je Karlovačka, Vukovarsko-srijemska…
Umirovljenika je u nekim krajevima Hrvatske više nego radnika Foto: Pixabay
Ministar rada i mirovinskog sustava, Marko Pavić, pohvalio se nedavno da pozitivni trendovi u gospodarstvu i povećano zapošljavanje povoljno utječu na mirovinski sustav. Na sjednici Vlade krajem kolovoza istaknuo je kako je omjer umirovljenika i zaposlenih porastao na 1:1,26, dok je prije nekoliko godina bio jedan umirovljenik na 1,14 zaposlenih. Gostujući u utorak u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, ponovio je navedene pokazatelje.
No, da ionako vrlo nepovoljni omjeri nisu ravnomjerno raspoređeni u cijeloj Hrvatskoj, upozorio ga je SDP-ov saborski zastupnik Davorko Vidović, navodeći kako u njegovoj županiji, misleći pritom na Sisačko-moslavačku, ima više umirovljenika nego radnika te da na tom području na 1.200 umirovljenih stanovnika dolazi tek 1.000 zaposlenih. Odlučili smo stoga povjeriti je li nekadašnji ministar rada i socijalni skrbi u pravu, ali i kakva je situacija u ostalim županijama diljem Lijepe naše.
Omjer 1:1,15, ali u korist umirovljenika
Prema statističkim informacijama HZMO-a za srpanj ove godine, Sisačko-moslavačka županija ima 39.483 osiguranika iz čijih se plaća izdvaja u mirovinske fondove. S druge strane, u njoj živi 40.255 korisnika mirovina, umirovljenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, dakle više ih je nego što je radnika. Kada im pribrojimo 4.408 braniteljskih mirovina, 629 umirovljenih vojnih osoba i policijskih službenika te 126 pripadnika HVO, onda dolazimo do ukupne brojke od 45.418 umirovljenika na već spomenutih 39.483 radnika. Dakle, Sisačko-moslavačka županija ima gotovo 6.000 umirovljenika više nego radnika. Omjer je stoga obrnut i u “korist” umirovljenika iznosi 1,15 na jednog zaposlenog.
Karlovačka županija ima 35.014 zaposlenih i ukupno 35.808 umirovljenika pa omjer također ide u njihovu korist, doduše s manjom razlikom nego što je to u susjednoj županiji nekadašnjeg ministra. Gotovo dvostruko više zaposlenih ima Varaždinska županija, njih 63.840. Penzionera je 41.472 običnih, uz još 1.958 umirovljenih prema posebnim propisima pa je omjer umirovljenika i zaposlenih pozitivan te iznosi 1:1,46.
Kada zađemo u Ličko-senjsku županiju s najmanjim brojem zaposlenih, nailazimo na svega 16.868 radnika, dok je umirovljenika 12.734 po općim i 1.789 po posebnim propisima, dakle ukupno manje nego radnika.
U Zagrebu dvoje radi, a jedan je u mirovini
Nepovoljna slika je i u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje na 41.192 radnika dolazi nešto veća brojka od 41.906 svih umirovljenika. Najveći broj zaposlenih prema lipanjskim podacima imala je Splitsko-dalmatinska županija, njih čak 162.937, ali ima i najveći broj umirovljenika, čak 102.544, uz još oko 12.000 onih po posebnim propisima. Ipak, omjer penzionera i radnika je 1 naprema 1,42.
Gotovo izjednačen omjer ima i Požeško-slavonska županija sa 19.151 radnika i 19.104 umirovljenika.
Zagrebačka županija pak ima 79.388 zaposlenih i 68.588 umirovljenika, uz još 3.793 “povlaštenih” pa ih je ukupno i dalje oko sedam tisuća manje nego radnika. Omjer je ispod prosjeka i iznosi 1;1,09. Većina Hrvata radi pak u gradu Zagrebu, njih oko 446.663. Metropola ima 195.734 penzionera, uz 11.548 po posebnim propisima pa je jasno da sa više od dva zaposlena na jednog umirovljenika zapravo drži hrvatski prosjek u plusu.
