Hrvatska ima svoje zakone koji strogo zabranjuju branje zaštićenog bilja kako bi se ono sačuvalo. Kazne za neovlašteno i zabranjeno branje sežu u rasponu od oko 929 do oko 26.545 eura ovisno o težini prekršaja, zbog čega treba pripaziti što i gdje beremo.
Foto: Unsplash
Iako neki to možda ne znaju, Hrvatska ima svoje zakone koji strogo zabranjuju branje zaštićenog bilja kako bi se ono sačuvalo. Radi se o biljkama kao što su runolist, velebitska degenija, kitajbelov pakujac, planinski stolisnki, palagruški kupus, istarski zvončić i dubrovačka zečina.
Zaštićene su, također, i pojedine vrste šparoga, uključujući tankolisnu, morsku i ljekovitu šparogu, kao i brojne vrste gljiva koje su zapisane u Crvenoj knjizi gljiva Hrvatske, prenosi N1.
– Državni inspektorat podsjeća građane kako je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica, npr. velecvjetni kukurijek, dok je za branje proljetnica, poput visibaba, ljubice, pasjeg zuba ili drijemovca potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, napominju iz Državnog inspektorata.
Napominje se da za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno tražiti dopuštenje Ministarstva, što znači sljedeće – branje do pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno.
Kazne sežu u rasponu od oko 929 do oko 26.545 eura ovisno o težini prekršaja, zbog čega treba pripaziti što i gdje beremo. Podsjećamo da smo prošle godine pisali i o kaznama za branje vjesnika proljeća poput visibaba, ljubičica i zvončića, kao i za branje jesenskih plodova uključujući i svima omiljene – kestene.
