Ne radi se samo o radu do 67: Pogledajte što su sve promijenili građani i sindikati!
Vlada je najavila da će udovoljiti svim zahtjevima sindikata. To znači velike promjene u Zakonu o mirovinskom osiguranju koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine. Sve promjene oko uvjeta za mirovinu možete provjeriti ovdje.
Foto: Pixabay
Iako se priča oko sindikalnog referenduma svela na izbor između rada do 65 ili 67, sindikati su zapravo tražili puno više. Vlada je najavila da će im sve ispuniti, a u nastavku donosimo popis stvari koje će se promijeniti kada (i ako) sindikalni zahtjevi postanu dio Zakona o mirovinskom osiguranju.
Krenimo redom.
Pravo na starosnu mirovinu sa 65 godina, a ne 67
Najviše diskutirani zahtjev sindikata je da se pravo na starosnu mirovinu ostvaruje sa 65 godina starosti.
Sadašnji zakon kaže:
Pravo na starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2027. ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Od 2028. do 2033. godine dobna granica bi se postepeno dizala, da bi na kraju dobili formulaciju:
Pravo na starosnu mirovinu od 1. siječnja 2033. ima osiguranik kada navrši 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Što ćemo dobiti:
Sindikati su tražili da se pravo na starosnu mirovinu stječe sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Dakle, ukida se prijelazno razdoblje povećavanja dobi za mirovinu, a umirovljenici će u punu starosnu mirovinu i 2033. godine moći sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Prijevremene mirovine
Sadašnji zakon kaže:
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2027. ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
Kao i kod starosne mirovine, od 2027. previđeno je dizanje dobne granice za ostvarivanje prava na prijevremenu mirovinu sa 60 godina 2027. na 62 godine od 1. siječnja 2033.
Što ćemo dobiti:
Kao i u ranijem slučaju, ukida se prijelazno razdoblje i povećanje dobi za ostvarivanjem prava na prijevremenu starosnu mirovinu.
Stvari će i 2033. godine biti kao i danas – u prijevremenu mirovinu moći će se sa 60 godina starosti i 35 godina staža.
Dugogodišnji osiguranici dobili godinu dana ‘gratis’
Sadašnji zakon kaže:
Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju.
Međutim, od 2027. godine nadalje to pravo bi se stjecalo sa 61 godinom života i 41 godinom staža.
Što ćemo dobiti:
Briše se planirano povećanje godine života, tako da će dugogodišnji osiguranici za ostvarivanje prava i dalje trebati imati 60 godina života i 41 godinu staža.
Manja penalizacija za prijevremene mirovine
Ovaj zahtjev prošao je ispod radara, a umirovljenici koji odlaze u prijevremenu mirovinu bi po novom modelu mogli imati par stotina kuna veće mirovine, jer će se prijevremeno umirovljenje slabije penalizirati.
Sadašnji zakon kaže:
Za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, umirovljenik će doživotno izgubiti 0,3 posto iznosa čitave mirovine. Budući da se prijevremeno može umiroviti za punih pet godina, najveća penalizacija danas za tih pet godina iznosi 18 posto.
Što ćemo dobiti:
Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da će maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznositi 12 posto.
Bonus primjer:
Po važećem zakonu, kada bi prosječni umirovljenik s mirovinom od 2.444 kune išao pet godina ranije u mirovinu, bio bi penaliziran i dobio bi mirovinu od 2.004 kune.
Po novom zakonu, u istom slučaju, umirovljenik bi za punu penalizaciju dobio 2.151 kunu mirovine, dakle ušteda od oko 150 kuna.
Žene će moći ranije u mirovinu
Još jednu stvar koju su sindikati uredili jest smanjivanje prebrzog izjednačavanja žena i muškaraca kod ostvarivanja prava na mirovinu.
Sadašnji zakon kaže:
Žene danas za starosnu mirovinu moraju imati 62 godine i 4 mjeseca života. Ta granica bi se svake godine dizala za četiri mjeseca, do 2026. godine kada bi iznosila 64 godine i 8 mjeseci života.
Što ćemo dobiti:
Umjesto da svake godine dob raste za četiri mjeseca, rast će za tri. To znači da će u 2026. godini žene morati imati točno 64 godine života za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, dakle radi se o osam mjeseci uštede za isto razdoblje. Žene će u mirovinu sa 65 godina tek od 2030. godine.
Jednako starosnoj mirovini, na isti mehanizam se uređuje i pravo na ostvarivanje prijevremene mirovine žena, također zbog prijelaznog razdoblja. Žene će u prijevremenu mirovinu ranije od muškaraca moći ići do 2029. godine i to s 59 godina i 9 mjeseci života te s 34 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža, a od 2030. će biti izjednačene s muškarcima.
