Pandemijska godina dovela je do porasta nasilja u obitelji, pogotovo prema starijim osobama. No, veće brojke nisu samo rezultat stresne izolacije, nego i jače zakonske zaštite starijih, a koja je žrtve ohrabrila na prijavljivanje zlostavljača. Više je i psihičkih oboljenja, ali nešto manje krađa i prijevara na račun umirovljenika. A više je i prijetnji starijima!
Ilustracija: Pixabay
Nema sumnje da se pandemija negativno odrazila na psihičko stanje nacije, a samim time i na porast nasilja u obitelji. Prema podacima MUP-a, u odnosu na 1.134 prijavljena kaznena djela nasilja u obitelji u 2019. godini, u 2020. ih je prijavljeno 1.578, odnosno čak 39,2 posto više.
U posljednje dvije godine prijave su se utrostručile
Naime, zbog izolacije smo sve više vremena provodili kod kuće, što je mnogima povećalo razinu stresa koja se onda manifestira u bliskom kontaktu s ukućanima. Svemu je kumovala i ekonomska kriza, nezaposlenost, smanjenje prihoda pa čak i rad od kuće.
Najčešće žrtve i dalje su žene, a MUP vodi statistiku i po dobnim skupinama. Tako je 335 osoba starijih od 60 godina prošle godine pretrpjelo kazneno djelo nasilja u obitelji. Godinu dana ranije bilo je 218 slučajeva, što znači da je nasilje u obitelji kod starijih osoba poraslo za 53,7 posto, dakle puno više nego u općoj populaciji. Pogledaju li se podaci od 2018. godine, tada je prijavljeno samo 108 slučajeva kaznenog djela nasilja u obitelji počinjenih prema osobama starijima od 60 godina. U dvije godine, prijave su se dakle utrostručile.
“Nije samo pandemija utjecala na porast zabilježenog nasilja u obitelji, već i normativna izmjena od 1. siječnja 2018. u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, kada su osobe starije dobi po prvi put uvedene u zakon kao zaštićena kategorija.
Tada je određeno da su stariji oni od 65 godina na više te su određene veće kazne za djela počinjena prema njima, djeci i invalidima u odnosu na ostatak populacije. Veće senzibiliziranost za starije osobe očito je dovela i do veće zaštite prava te populacije, a posljedično i na njihovo hrabrije prijavljivanje zlostavljača” – navode iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Više samoubojstava, manje krađa i prijevara starijih
Socijalna izolacija starijih osoba tijekom pandemije utjecala je i na porast psihičkih oboljenja, a posljedično i na porast samoubojstava. U odnosu na 2019. godinu kada je samoubojstvo izvršilo 218 osoba starije životne dobi, u prošloj godini to je učinilo 225 osoba, odnosno sedam osoba više. Inače, muškarci čine 78 posto počinitelja samoubojstva, navodi podatke SUH u Glasu umirovljenika.
No, manje je kaznenih djela protiv imovine na štetu starijih od 60 godina. Tako je u 2020. oštećeno 5.795 osoba, a godinu prije bilo ih je 6.273, što je pad od 7,6 posto. Pao je i broj računalnih prijevara. Evidentirane su 324 osobe koje su oštećene tim kaznenim djelom, a godinu ranije bilo ih je 653, odnosno duplo više. No, starijim osobama se sve više prijeti ili one to više prijavljuju. Tako je 2018. prijavljeno 710 slučajeva prijetnji, 2019. je broj porastao na 873, a prošle godine na čak 1.135, što je porast od 30 posto.
