Nasilje nad starijima: “Osobe koje su više izložene nasilju, manje spremne da ga prijave”
Nasilje nad starijima nije novost. Štoviše, antički zapisi ukazuju na tadašnje postojanje nasilja nad starijom populacijom. No, stariji kao žrtve nasilja nerijetko žele o tome govoriti zbog osjećaja tuge i srama.
Nasilje nad starijima | Unsplash
Prema istraživanju Ujedinjenih naroda, predviđa se da će do 2050. godine jedna od šest osoba biti starija od 65. S tim u vezi se, osim pitanja vezana za status starijih osoba u društvu, poteže i pitanje postojanja nasilja nad starijima kako u obitelji tako i u institucijama.
“Zlostavljanje bakica”
Kako ističe profesorica Rusac sa Studijskog centra za socijalni rad, nasilje nad starijima prvi puta je opisano 1975. godine kao granny battering, odnosno, zlostavljanje bakica.
Dok se, prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, nasilje nad starijima sve do sredine 20. stoljeća smatralo privatnim elementom obiteljskog života u koji se nije smjelo zadirati.
Pučka pravobraniteljica u svom izvješću za 2021. godinu, a koje je finalizirano i objavljeno u ožujku 2022., navodi kako je MUP tijekom 2021. godine evidentirao 760 žrtava obiteljskog nasilja nad osobama koje su starije od 65. U izvješću se navodi kako su nasilje u većoj mjeri doživjele žene nego li muškarci (od čega 499 žena i 261 muškarac).
„Istraživanja također ukazuju na veliku ‘tamnu brojku’ nasilja nad starima odnosno da se tek 1 od 13 ili 14 slučajeva zlostavljanja prijavi“, ističe u članku profesorica Ajduković sa suradnicama sa Studijskog centra socijalnog rada.
“Osobe koje su više izložene nasilju manje spremne da ga prijave”
Jedna od karakteristika počinitelja jest odnos ovisnosti između člana obitelji, zlostavljača, i starije osobe, žrtve. Istraživanja su dokazala kako postoji visok stupanj rizika za nasilničko ponašanje od strane člana obitelji prema starijem članu ako član obitelji u velikoj mjeri ovisi, najčešće financijski, o starijem članu obitelji.
„Počinitelji često pate od mentalnih bolesti ili emocionalnih poremećaja, alkoholizma, odnosno raznih oblika ovisnosti i novčanih problema te su nerijetko zbog toga materijalno ovisni o svojim roditeljima, bakama i djedovima. U tom slučaju, nasilje je reakcija potaknuta osjećajem neuspjeha te vlastite nesposobnosti“, navodi u svom istraživanju profesorica Rusac sa Studijskog centra socijalnog rada.
Nasilje nad starijima | Pixabay
Tome u prilog ide svjedočanstvo iz godišnjeg izvješća Pučke pravobraniteljice.
“Moja kćerka je liječeni alkoholičar, sustavno i godinama vrijeđa i psihički i financijski zlostavlja moju majku, njenu baku. Policija i Hitna medicinska pomoć su često bili u našoj kući na intervenciji. Moja majka je stara i bolesna žena i željela bi da se moja kćer odseli i ostavi je na miru. No, kćer ne želi, iako je zaposlena. Moja majka traži od mene pomoć, ali ja ne znam kako da joj pomognem”, tvrdi se u Izvješću.
Isto tako, poražavajuć je podatak koji su utvrdile znanstvenice sa Studijskog centra socijalnog rada na čelu s profesoricom Ajduković.
“Osobe koje su bile više izložene nasilju istodobno su bile manje spremne da ga prijave” istaknule su znanstvenice.
Na nasilje kao na ozbiljan društveni problem gleda 96,4% ispitanika
Prema izvješću Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, 2020. godine je u domovima za starije u Hrvatskoj bilo smješteno 16 712 korisnika. S obzirom na broj korisnika nameće se pitanje postojanja nasilja nad korisnicima. Temeljem prikupljenih podataka, znanstvenice sa Studijskog centra za socijalni rad zaključuju kako se o nasilju nad starijima u institucijama u Hrvatskoj ne mogu ponuditi točni podaci zbog nepostojanja ili manjka istraživanja.
Činjenica je poražavajuća s obzirom na utvrđeni broj korisnika koji su smješteni u domovima, a i s obzirom na podatak koji je kroz svoje istraživanje utvrdila glavna sestra Opće županijske bolnice Požega, Antoaneta Vučica.
“96,4% ispitanika smatra da je nasilje nad starijim osobama ozbiljan društveni problem”, ističe Vučica.
Nasilje nad starijima | Pixabay
Nažalost, što se tiče nasilja u institucijama, može se samo nagađati da je određeni broj korisnika iskusio ili još uvijek prolazi kroz određeni vid nasilja.
Nasilje nad starijima predstavlja značajan društveni problem. Nasilje nad starijima, ali i na bilo kojoj drugoj društvenoj skupini, predstavlja neprihvatljiv način djelovanja. Radi se o problemu koji se tiče čitave zajednice, a ne zatvorenih institucija i obitelji. No, upravo ta nedovoljna istraženost postojanja nasilja nad starijima u institucijama diljem Hrvatske predstavlja izrazitu prepreku u rješavanju problema.
