Nasilje nad starijim osobama u Zagrebu: Najviše slučajeva je zabilježeno kod žena, a počinitelji su partneri
Svaka peta starija osoba u Zagrebu doživi nasilje, a najviše slučajeva je zabilježeno kod žena. Rezultati su to istraživanja provedenog na 1.430 starijih osoba u sklopu kampanje ‘NeVidljive’. Istraživanje je organiziralo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, a to je i prvo istraživanje o nasilju nad ženama starije životne dobi (65+) u Zagrebu.
Nasilje nad starijima | Pixabay
Provedeno istraživanje u sklopu kampanje ‘NeVidljive’ pokazuje groznu istinu. Naime, 276 starijih osoba od njih ukupno 1.430 je doživjelo jedan ili više oblika nasilja, a veliki broj njih nasilje nije ni prijavilo jer smatraju da se time neće ništa riješiti. Ovo je samo još jedan dokaz da je nasilje nad starijim osobama prisutno i da o njemu treba više pričati.
Najčešće žrtve nasilja su žene
Najčešća vrsta nasilja je nasilje u obitelji, pogotovo kod starijih osoba, dok su najčešće žrtve žene koje doživljavaju razne oblike nasilja – psihičko, ekonomsko, fizičko, seksualno nasilje, ali i zanemarivanje. Kako bi se ukazalo na ovaj problem napravljeno je istraživanje u Zagrebu na 1.430 osoba starijih od 60 godina. Točnije, starije osobe su ispunjavale anketni upitnik s 11 pitanja na više lokacija u gradu, od siječnja do svibnja, a ispunilo ga je 90 posto žena i 10 posto muškaraca, njih 67 posto u dobi od 70 i više godina. U obradi je obuhvaćeno i 5,4 posto anketa koje su popunili oni u dobi između 60 i 64 godine, također umirovljenici.
Cijelu kampanju je pokrenulo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, a uključili su se i Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji “Duga – Zagreb” i Zaklada „Zajednički put“ te druge ustanove Grada Zagreba, dok su istraživanje provele sociologinje Snježana Beroš, Renata Ivanović i Branka Stipić te komunikologinja Mirta Vranješ.
Najčešći počinitelji su partneri
Rezultati istraživanja pokazuju da je 19.3 posto ispitanika ili 276 osoba od ukupnog broja ispitanih doživjelo jedan ili više oblika nasilja. Poznato je i kako se najčešće radi o psihičkom nasilju, zanemarivanju i ekonomskom nasilju, kao i uznemiravanju, navodi Index.hr.
Čak 60 posto nasilja su počinile osobe iz uže obitelji, na prvom mjestu su to njihovi partneri s 27,2 posto, zatim sinovi (17,7 posto) i kćeri (14,6 posto). Ove podatke nam je potvrdila i Željka Barić, ravnateljica Doma za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji, Duga – Zagreb koja nam je otkrila još puno detalja o nasilju nad starijim osobama u ovom tekstu.
Ipak, u istraživanju su kao počinitelje nasilja, s pet posto, navedeni i zaposlenici domova umirovljenika, liječnici i drugo zdravstveno osoblje, a četiri posto su zauzeli zaposlenici socijalnih službi. Od nepoznatih ljudi nasilje je doživjelo njih 4.8 posto, a njih čak 6.3 posto od ostalih ljudi, ali nisu naveli tko su oni.
Rezultati će pomoći u zaštiti od nasilja
Iako se nasilje događa nad starijim osobama, mali broj njih je stvarno i poduzeo nešto i nasilje prijavio policiji, samo njih dva posto ili 31 osoba. Čak 42,1 posto ispitanih je priznalo da ne vjeruju da bi to išta promijenilo, dok njih 14 posto ne vjeruje institucijama države, navodi Index.hr. Još jedan razlog zašto starije osobe ne prijavljuju nasilje nam je objasnila i gospođa Barić u intervjuu iz veljače ove godine.
– Iz naših kontakata s njima, vidljivo je da su se teško odlučili javiti za pomoć, jer im je neugodno priznati da su žrtve članova svoje obitelji. Vidljivo je da imaju drugačiju perspektivu i očekivanja od mlađih žrtava, pa im je čak normalno da trpe i čekaju svoj kraj, otkrila nam je gospođa Barić i dodala kako se vidljivo povećao broj zanemarnih starijih osoba, rekla nam je gospođa Barić.
Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba Rada Borić poručila je da će im rezultati istraživanja pomoći da u Zagrebu unaprijede položaj osoba starije životne dobi i zaštite ih od nasilja.
Nove mjere protiv nasilja nad ženama
Možda će u zaštiti nasilja nad ženama pomoći nove mjere za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece koje su predstavljene u Vladi. Iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji briše se prekršaj spolno uznemiravanje i prebacuje se u sferu kaznene odgovornosti, a za kršenje zaštitnih mjera iz Zakona o zaštiti nasilja u obitelji moći će se izreći isključivo zatvorska kazna.
Tako se povisuje i kazna za kazneno djelo silovanja, i to za temeljni oblik tri do osam godina zatvora, umjesto jedne do pet, a za kvalificirani oblik pet do 12 godina zatvora, umjesto aktualnih tri do 10. Uvodi se i posebno kazneno djelo teško ubojstvo ženske osobe za koje će biti zapriječena kazna zatvora od najmanje deset godina do dugotrajnog zatvora.
Osim toga, uvodi se specijalizacija sudaca za rad na predmetima nasilja u obitelji i nad ženama. Na tim predmetima moći će raditi samo oni suci koji se redovito stručno usavršavaju o problemu nasilja.
