Nasilje nad starijim osobama u pandemiji: Žrtve strahuju za život i zdravlje!
Čitav svijet tvrdi da se u pandemiji povećalo nasilje nad starijim osobama. Međutim, Hrvatska ne vodi sveobuhvatnu evidenciju žrtava, pogotovo kada je riječ o životnoj dobi pa je realnu sliku gotovo nemoguće dobiti. S druge strane, stariji su i dalje nedovoljno ohrabreni da prijavljuju počinitelje koji su često članovi obitelji i o kojima egzistencijalno ovise.
Foto: Pixabay
Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je pandemija donijela značajan porast nasilja nad starijima i u obiteljima i u domovima za starije i nemoćne. Ipak, Hrvatska raspolaže s vrlo malo
podataka o ovom problemu na koji upozorava sad već bivša pučka pravobraniteljica Lora Vidović. Naime, podatci o nasilju nad korisnicima domova se ne prikupljaju, a oni o obiteljskom nasilju dostupni su javno samo u okviru Izvješća za to nadležnog Povjerenstva.
Više od tisuću žrtava obiteljskog nasilja nad starijima
Tako se u Izvješću za pretprošlu godinu navodi da je u evidenciji sudova 247 žrtava starije životne dobi (182 žene i 65 muškaraca). Prema preliminarnim podatcima za 2020. godinu taj je broj porastao na 314, od čega 216 žena i 98 muškaraca.
U evidenciji resornog Ministarstva za 2019. zabilježena su i 266 slučaja zanemarivanja
potreba osobe starije životne dobi, što je više nego 2018. kada su Centri za socijalnu skrb zabilježili 223 takva slučaja. Podaci su dostupni po vrstama nasilja, pri čemu nije istaknuta dob žrtava.
Prema podatcima MUP-a za 2020. godinu evidentirano je 1.095 žrtava obiteljskog nasilja prema starijima od 65 godina, od toga prema 381 muškarcu i 714 žena, neznatno manje
nego 2019. (1.138).
Ročišta se mjesecima ne zakazuju ili se odgađaju
Pravobraniteljica Vidović ističe da pritom treba uzeti u obzir da je starijima u uvjetima lockdowna, uz ograničenu mogućnost neposredne komunikacije s nadležnim službama, prijavljivanje nasilja zasigurno bilo otežano i rizično.
“Usprkos preporuci Ministarstvu pravosuđa da dopuni Pravilnik o načinu prikupljanja, obrade i dostave statističkih podataka i izvješća iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, posebno o počiniteljima i vrstama nasilja nad starijima te o poduzetim mjerama, to nije učinjeno, pa je obiteljsko nasilje nad njima i dalje moguće pratiti samo kroz fragmentirane i parcijalno dostupne podatke.
Konačno, u uvjetima epidemije upitna je i sudska zaštita radi otežanog funkcioniranja sudova, a usprkos tomu što su tijela dužna povodom nasilja u obitelji postupati žurno, zaprimili smo pritužbe da se ročišta mjesecima ne zakazuju ili se odgađaju, a žrtve gube povjerenje u sustav te strahuju za život i zdravlje” – zaključila je pravobraniteljica u svom redovnom godišnjem Izvješću Hrvatskom saboru za 2020. godinu.
Ministarstvu pravosuđa i uprave izdala je stoga preporuku da dopuni Pravilnik o načinu prikupljanja, obrade i dostave statističkih podataka i izvješća iz područja primjene ZZNO, posebno o počiniteljima, vrstama nasilja nad starijima i o poduzetim mjerama te da navedene podatke objavljuje svakih šest mjeseci.
