Napustio nas je Branko Lentić, kralj dokumentaraca i prvi ravnatelj HRT-a
Hrvatski novinar i redatelj dokumentarnih filmova, Branko Lentić napustio nas je 14. veljače u Zagrebu u 80. godini života. Bio je prvi ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, a iza sebe je ostavio više od 200 dokumentaraca.
Branko Lentić (Printscreen: HRT)
Novinar Branko Lentić preminuo je u 80. godini života 14. veljače 2018. u Zagrebu. Radni vijek od samih početaka 1966. do 1993. godine proveo je na Hrvatskoj televiziji. Karijeru je započeo kao autor i urednik emisija za mlade, kojima je kasnije prenosio svoja znanja kao mentor, a poznat je postao po dokumentarnoj seriji Objektiv 350.
Izborio se za Alpe-Dunav-Jadran
Istaknuo se i brzo napredovao pa je tako postao i urednikom programa Televizije Zagreb od 1969. do 1972. godine kada je smijenjen zbog prijepora oko Hrvatskog proljeća, a 1982. godine izborio se za pokretanje televizijske emisije Alpe-Dunav-Jadran. Za njegova mandata uvedeni su kvizovi, snimane serije, a počela je i proizvodnja programa u boji.
Bio je i prvi direktor Hrvatske televizije od 1990. do 1992. godine, a autor je više od 200 dokumentaraca. Djelovao je i kao predsjednik Međunarodnog konzorcija za koprodukciju dokumentarnih filmova te član žirija na mnogim festivalima u zemlji i svijetu. Rođen je 1938. u Milni na Braču, a dobitnik je, između ostaloga, i nagrade Hrvatskog novinarskog društva “Otokar Keršovani” za životno djelo.
Svaki čovjek može biti junak
Specifičnost njegova dokumentarna stila sastojala se u tome što je snimao s distance, bez komentiranja, uspostavljajući tako izravni kontakt publike s „malim“ ljudima kao junacima njegovih filmskih priča.
“Svaki čovjek može biti junak filma. Samo to treba znati vidjeti” – rekao je o svojim dokumentarnim filmovima Branko Lentić.
Tako su među poznatijima njegovi dokumentarci “Iza Lože” koji donosi životna gledišta splitskih dokoličara, zatim “Svjedok” o koloni vukovarskih izbjeglica kroz prizor uplakane djevojčice u modrom kaputiću, “Žulj” o radnicima koji traže posao i bolje životne mogućnosti u Rijeci, “Mjesto koje hoće živjeti” o Vranjičanima ugroženih cementarom i azbestom te mnogi drugi. Posebno su zapaženi i nagrađivani njegovi “Dinamitaši”, “Jozo i mnogi”, “Bič s dva kraja” i “14 gnjevnih.”
